Linkovi

Poziv na konstruktivniji odnos SAD-a prema islamističkim pokretima


Od terorističkih napada 11. rujna 2001. godine u Sjedinjenim Državama sve je veće zanimanje za bolju komunikaciju s islamističkim skupinama u regiji kako bi se zaustavilo širenje radikalnog islama. Na godišnjoj konferenciji washingtonskog Centra za proučavanje islama i demokracije nekoliko stručnjaka pozvalo je Sjedinjene Države da se pokušaju konstruktivnije povezati s islamističkim organizacijama. Kako su kazali, cilj je potaknuti te skupine na usvajanje pragmatičnijih i demokratskijih političkih programa.

Prema nedavnom istraživanju Centra za proučavanje islama i demokracije mnoge sekularne arapske vlade iskoristile su islamsku revoluciju u Iranu, koja se dogodila 1979. godine, za generiranje straha od radikalnog i potencijalno nasilnog političkog islama. Arapski su vladari najčešće rabili taj strah za vlastitu autokratsku vladavinu. No što su oni više udarali na političke islamističke organizacije takvi pokreti postajali su sve popularniji. Danas se procjenjuje da islamističke skupine imaju iza sebe oko 30 posto biračkog tijela u arapskim zemljama. Radwan Masmoudi predsjednik je Centra za proučavanje islama i demokracije.

"Mnogi su u Washingtonu i u arapskom svijetu zabrinuti što bi bio konačni rezultat demokracije kada bi na izborima pobijedili islamistički pokreti. Pitanje je bi li to bilo dobro ili loše za demokraciju. Mnoge vlade koriste tu dilemu i strah od islamista kako bi odgodile važne demokratske reforme."

Masmoudi kaže da Sjedinjene Države ne bi smjele dopustiti autokratskim arapskim čelnicima da sebe prikazuju kao jedinu alternativu radikalnim islamistima. On je zabrinut da američki napor za demokratizaciju arapskog svijeta gubi na snazi. No Francis Ricciardone, bivši američki veleposlanik u Egiptu tvrdi da američka podrška demokratskim promjenama na Srednjem istoku nije oslabila no priznaje da Sjedinjene Države imaju problema kada su u pitanju trans-nacionalni islamski pokreti poput Muslimanskog bratstva u Egiptu, čiji su članovi izabrani u parlament kao neovisni kandidati.

"Kad je u jesen 2005. godine u parlament izabrano 88 tih «neovisnih» kandidata nije da se nismo htjeli sastati s njima. Mi se sastajemo s članovima parlamenata u mnogim zemljama, no to ne znači da oni imaju američku podršku. Štoviše, mi se često ne slažemo s njihovim stajalištima."

Ricciardone dodaje da afmosfera uzajamnog nepovjerenja komplicira odnose između Sjedinjenih Država i muslimanskog bratstva. Emad Shahin, gostujući profesor na Sveučilištu Harvard, predviđa da će Sjedinjene Države jednog dana imati fleksibilniju odnos prema islamističkim skupinama.

"Obično Sjedinjene Države prilagode svoj stav kad se promjeni situacija na terenu. Ukoliko se poduzmu koraci na izgradnji povjerenja, odnosne pokrene dijalog s političkim Islamom, onda vjerujem da bi do dolaska islamista na vlast moglo biti dosta zajedničkih stavova, pa čak i promoviranja zajedničkih ciljeva"

Jedan od ljudi koji se dosta zalažu na promoviranju demokracije u muslimanskom svijetu je Saad El-Din Ibrahim, američki sociolog i aktivist za ljudska prava podrijetlom iz Egipta. Njega su egipatske vlasti uhitile 2000. godine i proveo je u zatvoru 18 mjeseci. Ibrahim vjeruje da bi Sjedinjene Države iskrenim dijalogom mogle pridobiti islamiste na svoju stranu.

On se prisjeća kako je u zatvoru u Egiptu sreo čelnike Muslimanskog bratstva te tvrdi da ih je nagovorio da promijene svoj politički pristup i da pristanu na pluralističku demokraciju zapadnjačkog stila. Ibrahim je upozorio da američki napori na demokratizaciji arapskog svijeta ne bi trebali slabiti, zbog zabrinutosti Washingtona da bi na budućim izborima mogli pobijediti radikalni islamisti.

Takav stav samo bi ojačao autokratske arapske vladare - kazao je Ibrahim koji smatra da bi Sjedinjene Države trebale održavati dijalog s umjerenim islamskim skupinama u regiji koje vjeruju u pluralističku demokraciju, mirnu tranziciju vlasti, jednakost muškarca i žena te muslimana i ne-muslimana.

XS
SM
MD
LG