Porijeklo zitelja pacifickih otoka godinama je bilo tajna. Arheolozi sada vjeruju da su zagonetku rijesili i odgovore nasli u - Kini...
Kina je imala pomorsku civilizaciju jos prije sedam tisuca godina. Jednog dana, kaze arheolog Tianlong Jiao, otisnuli su se u svojim kanuima u prostranstvo Tihog oceana i ostali na njegovim otocima: "Vecina znanstvenika, arheologa, lingvista i biologa, slaze se u tome da su danasnja jugoistocna Kina, Tajvan i Sjeverni Filipini bili domovina austronezijskih naroda."
Tianlong Jiao rodjen je u Kini i direktor je odjela za antropologiju muzeja Bishop, na Havajima. Razumijevanje razvoja pomorske tehnologije u pretpovijesnoj Kini, prije tri do sedam tisuca godina, kaze on, od kriticnog je znacaja za razumijevanje porijekla otocana Pacifika: "Ti narodi nisu imali pismo, nisu mogli biljeziti vlastitu povijest, imali su samo oralnu tradiciju, ali tijekom vise tisuca godina, oralna se povijest lako gubi."
Da bi je spasio od potpunog zaborava, Tianlong Jiao vodi prvi zajednicki projekt arheologa iz Kine, s Tajvana i iz Sjedinjenih Drzava. Skupljaju dokaze o drevnoj pomorskoj civilizaciji koja je nekad cvjetala na jugoistoku Kine.
Njegov interes za pomorske kulture rodio se tijekom studija na Harvardu i poceo je, sa svoji profesorom Barryjem Rolettom, suradjivati na projektima u Kini. "Ispitujemo ekoloske cimbenike koji su mozda doprinijeli njihovom potiskivanju s obalnog podrucja Kine i trazenju nove zemlje" - kaže Rolett koji vjeruje da je dizanje razine mora potaknulo u njih interes i potrebu za pomorskim nacinom zivota, skupljanjem hrane iz mora.
Rolett je sada profesor antropologije na Drzavnom sveucilistu Havaja, u mjestu Manoa. Tamo predaje pacificku arheologiju. "Kad govorim o vezi izmedju pacifickih otocana, posebice Polinezana, i jugoistocne Kine, moji havajski studenti su iznenadjeni i kazu: Kako je to moguce da Polinezani svoje korijene imaju u Kini? Mi ne izgledamo kao Kinezi. Tocno, ne izgledaju kao ljudi koji danas zive u jugoistocnoj Kini, ali prije sest tisuca godina oni su bili potpuno drugaciji" - objašnjava Barry Rolett.
On dodaje da su istrazivanja sada jos vaznija obzirom da se Kina tako brzo razvija i mijenja. Modernizacija unistava neka arheoloska nalazista i prijeti kulturnom nasljedju etnickih manjina podrucja. Kina nastoji, kaze on, da svatko na jugu prijedje sa svog regionalnog dijalekta na mandarinski jezik. Ljudi tako gube svoj jezik, a gubi se i kulturna raznolikost, naglasava Rolett i navodi Sjedinjene Drzave kao primjer – homogena zemlja raznih naroda. A upravo jezici i kulture etnickih manjina, istice, dokaz su nevjerojatne povijesne veze izmedju Kine i Pacifickih otoka.
Mnogi predmeti iskopani na jugoistoku Kine bili su do sada izlozeni samo u muzeju Bishop, na Havajima. Tianlong Jiao se prisjeca jedne Havajke i njene rekacije kad je vidjela drevnu grncariju, orudje, poludragi kamen nefrit i pomorske predmete: "Rekla je: Dok nisam ovo vidjela, nisam znala koliko zajednickog imamo, dijelimo jedan ocean, jedan smo narod."
I dok mnogi nisu ni svjesni drevne kineske pomorske povijesti i njenog globalnog znacaja, Tianlong Jiao vjeruje da je vazno pricu prenositi dalje. Urednik je knjige o pionirskim istrazivanjima – Lost Maritime Cultures: China and the Pacific, Izgubljene pomorske kulture: Kina i Pacifik. I vraca se u Kinu ovog proljeca gdje ce voditi nova istrazivanja o tim ranim pomorcima i njihovim pacifickim putovanjima.