Linkovi

Slobodna trgovina - 'vruća' tema američke predizborne kampanje


Kako se stanje američkog gospodarstva pogoršava, vanjska trgovina, odnosno trgovinski manjak, postaje sve izazovnije pitanje u američkoj predsjedničkoj utrci. Oba preostala kandidata Demokratske stranke tvrde da su sporazumi o slobodnoj trgovini naštetili američkim radnicima, dok najvjerojatniji republikanski kandidat – kao i predsjednik Bush – brane slobodnu trgovinu kao ekonomski korisnu nužnost.

Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća američko je gospodarstvo prošlo kroz transformaciju s milijunima proizvodnih radnih mjesta transferiranim u inozemstvo. Istovremeno najveći porast broja radnih mjesta u Sjedinjenim Državama zabilježen je u sektoru usluga, često uz niže plaće i manje povlastice od onih u proizvodnom sektoru, koji je nekad predstavljao temelj američkog gospodarstva. Unatoč ovom trendu američki bruto nacionalni proizvod se utrostručio u posljednjih dvadeset godina, a stopa neuposlenosti vrlo se rijetko dizala iznad 6 posto. Međutim, snažni ukupni rezultati gospodarstva izgleda da nisu bili praćeni percepcijom javnosti o korisnosti trgovine.

Nedavne ankete pokazuju sve manju podršku sporazumima kao što je NAFTA, Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini. Sporazum je sklopljen tijekom devedesetih godina između Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika. Posebice je nepopularan u saveznim državama poput Ohioa, gdje su cijele industrijske grane relocirane u inozemstvo. Na jednoj od nedavnih televizijski predsjedničkih debata senator Barack Obama je izjavio da trgovinski sporazumi poput NAFTE nanose štetu američkim radnicima i njihovim zajednicama. "Ako prođete kroz Youngstown ili kroz zajednice u mojoj državi Illinois, vidjet ćete cijele gradove koji su bili opustošeni kao posljedica trgovinskih sporazuma koji nisu bili adekvatno postavljeni da bi se osiguralo da američki radnici imaju neke koristi od njih".

Senator Obama je naglasio da nije protiv trgovine, ali da želi osigurati da budući trgovinski sporazumi uključuju radne, sigurnosne i ekološke standarde kako bi se zaštitili američki radnici i potrošači.

Njegova suparnica senatorica Hillary Clinton imala je sličnu poruku. "Vidjela sam kako se tvornice zatvaraju i sele. Moramo imati plan kako da popravimo NAFTU. Ja bih odmah privremeno suspendirala taj sporazum".

Međutim, ako s demokratske strane čujemo protekcionističke teme, republikanci pak zauzimaju drugačije stajalište. Najvjerojatniji predsjednički kandidat, senator iz Arizone John McCain, nedavno je izjavio da je NAFTA stvorila radna mjesta u Sjedinjenim Državama, te da bi uspostavljanje prepreka u trgovini bilo samoporažavajuće. Poruka predsjednika Busha nakon toga bila je vrlo slična. "Slobodna trgovina ključna je za stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta".

Predsjednik Bush je dodao da bi ukidanje ili odbacivanje trgovinskih sporazuma moglo razljutiti američke saveznike. Posljednjih godina američki Kongres je usvojio sporazume o slobodnoj trgovini sa državama središnje Amerike i Peruom. U proceduri su slični sporazumi s Kolumbijom, Panamom i Južnom Korejom.

Politički analitičar Stu Rothenberg kaže da će u sadašnjoj političkoj klimi s oslabljenim američkim gospodarstvom biti vrlo teško navesti Kongres, kojeg kontroliraju demokrati, da usvoji nove trgovinske sporazume. "Demokrati vjeruju da evolucija američkog gospodarstva igra ulogu u tome što američka radna mjesta odlaze u inozemstvo. Često govore da dobro plaćeni stručni poslovi odlaze u inozemstvo, a umjesto toga imamo sve više ljudi koji serviraju hamburgere u McDonaldsu".

Rothenberg kaže da su Amerikanci postali puno oprezniji prema slobodnoj trgovini. Međutim dodaje da taj osjećaj nije jedinstven, primjećujući da u regijama Sjedinjenih Država koje se oslanjaju na izvoz, posebice u poljodjelstvu, glasači tendiraju odbacivanju protekcionizma. Istovremeno Stu Rothenberg kaže da su mnoge savezne države gdje je pitanje trgovine sporno – kao Ohio, Michigan i Pennsylvanija – neizvjesne u američkoj predsjedničkoj utrci i nijedna stranka ne može pretpostaviti automatsku pobjedu.

George Bush je pobijedio u Ohiou 2004. godine gdje je dobio dovoljno elektorskih glasova da pobjedi svog protivnika iz Demokratske stranke John Kerryja. Izvjesno je da je Ohio jedan od glavnih ciljeva budućeg kandidata Demokratske stranke, a ako sadašnja debata među kandidatima predstavlja bilo kakvu indikaciju, trgovina će predstavljati središnje pitanje predsjedničke kampanje u nadolazećim mjesecima.

XS
SM
MD
LG