Stranački izbori u saveznim državama Teksasu i Ohiou, koji se održavaju sutra, možda će odlučiti tko će biti predsjednički kandidat Demokratske stranke – Hillary Clinton ili Barack Obama. Jedan od njih dvoje bit će u studenom kandidat, na nacionalnim izborima za predsjednika države, protivnik senatoru Johnu McCainu, koji će – gotovo je sigurno – biti kandidat Republikanske stranke.
Glavne teme ovogodišnje izborne kampanje poznate su već neko vrijeme – to su ekonomija, rat u Iraku te sigurnost Sjedinjenih Država u odnosu na prijetnju terorizma. Svaki od glavnih kandidata nastoji debatu o ovim pitanjima usmjeriti tako da do izražaja dođu njegove ili njezine prednosti. Senator iz Illinoisa, demokrat Barack Obama, naglašava važnost političkih promjena, dok Hillary Clinton, demokratska senatorica iz New Yorka i bivša prva dama Sjedinjenih Država, u prvi plan stavlja svoje iskustvo. Republikanac iz Arizone, senator John McCain, pak tvrdi da je bolji kandidat od oba demokrata – pogotovo naglašavajući svoje vojno iskustvo te desetljeća provedena u Senatu Sjedinjenih Država.
Ankete prognoziraju neizvjesne predsjedničke izbore, bilo da je McCainov protivnik Hillary Clinton ili Barack Obama. No, izvjesnu prednost u utrci za Bijelu kuću ipak će imati kandidat Demokratske stranke – tvrdi Norman Ornstein iz Instituta American Enterprise u Washingtonu. "Ovi se izbori događaju u trenutku kada je zemlja u cjelini prilično nezadovoljna. Javnost smatra da situacija nije uopće dobra, na nekoliko važnih područja. Građane smeta loša ekonomska situacija, a nisu zadovoljni niti angažmanom u Iraku. U vezi Iraka, javnost je svjesna da je situacija sada nešto bolja nego prošlih godina, međutim postoji snažno uvjerenje da u Iraku američka vojska uopće nije trebala niti biti".
Predsjednička kandidatura republikanskog senatora Johna McCaina suprotstavlja se i nekim povijesnim trendovima. Njegova stranka naime upravo završava s dva vlastita predsjednička mandata – ona Georgea Busha. Američki glasači u takvoj situaciji obično predsjednički mandat udjeljuju drugoj stranci – što bi ovog puta bili demokrati. Kandidat Demokratske stranke – bila to Hillary Clinton ili Barack Obama – vjerojatno će po dolasku u Bijelu kuću naglasak staviti na promjene, nakon osam godina republikanske administracije.
Republikanac John McCain ipak ima šansu – ako naglasi svoju zrelost i iskustvo, kaže utjecajni politički analitičar Stuart Rothenberg. "Ovi će izbori dobrim dijelom biti izbori na kojima će se odlučivati o tome kakve promjene želimo te koji bi ih političar najbolje znao provesti. Možda to nisu tradicionalne izborne teme, međutim stvar se zaista svodi na sljedeće – koji će od kandidata upravljati zemljom. Pojedine teme –kao recimo zdravstvo, obrazovanje ili ekonomija uopće – su vrlo važne. Međutim ovaj put na izborima su još važnija pitanja - tko je najiskusniji od kandidata, tko je najbolji kandidat da promjene zaista i provede".
Prošlost pokazuje da je teško prognozirati koji će čimbenici u predsjedničkoj kampanji biti odlučujući – pogotovo mjesecima u naprijed. Jer, kako kaže Norman Ornstein, često se dogodi nešto neočekivano. "Opće okružje nije povoljno za republikance. Međutim, ako se dogodi teroristički napad, ili zemlja bude ugrožena mogućnošću terorističkog napada – e, onda se stvari mijenjaju. Onda glavno pitanje postaje – koga biste željeli da vas štiti? Tada za Baracka Obamu situacija postaje teža, jer je razmjerno neiskusniji. U takvoj hipotetičnoj situaciji, niti Hillary Clinton ne bi baš dobro prošla, tek malo bolje od Obame".
Demokratska će stranka službeno odlučiti o svom predsjedničkom kandidatu krajem kolovoza, na nacionalnoj konvenciji u Denveru. Republikanska stranka –početkom rujna, na nacionalnoj konvenciji u Minneapolisu. Na te će odluke odlučujući utjecaj imati rezultati sutrašnjih stranačkih izbora u Teksasu i Ohiou.
