“Ono što sam mogao ja, možete i vi. Nemojte misliti da zato što ste druge boje kože ne možete ostvariti ono što želite. Trudite se da proširujete svoje znanje. Jer sve dok živite u neznanju, ne možete očekivati da vas drugi poštuju,” rekao je jednom, skupini afro-američkih učenika u Marylandu, Frederick Douglass, abolicionist, orator, autor, reformator... prvi crnac kojega je jedna stranka noniminirala za dopredsjedničkog kandidata (ona ista koja je nominirala i Victoriju Woodhull, prvu ženu za predsjedničkog kandidata), još prije 136 godina.
Frederick Douglass rođen je u Marylandu, 1818., kao rob, majci ropkinji i nepoznatom ocu, bijelcu, najvjerojatnije robovlasniku. Još kao beba bio je odvojen od majke, do šeste je godine živio s bakom, a onda ga je i ona morala predati njegovom vlasniku i ostaviti na njegovoj plantaži. Kad je Douglassu bilo osam godina, vlasnik ga je poslao u Baltimore, da služi u kući njegovih rođaka. Douglassova nova gospodarica – Sophia Auld – naučila ga je neka slova abecede čime je, naravno, prekršila zakon, jer bilo je zabranjeno učiti robove bilo čemu, naročito čitanju. No, Douglass će nastaviti učiti čitati od bjelačke djece u susjedstvu. I onda početi čitati novine, knjige, političke tekstove... što će ga i dovesti do toga da, prvo, posumnja, a onda i osudi instituciju ropstva.
Kad mu je bilo 15 godina, našao se u vlasništvu jednog drugog robovlasnika čija su brutalna i svakodnevna bičevanja mladog Douglassa i fizički i psihički gotovo potpuno slomila. Nekoliko puta je pokušavao pobjeći; to mu je uspjelo tek sa 20 godina. S dokumentima jednog drugog roba-slobodnjaka stigao je do Bedforda, u saveznoj državi Massachussetts. Tamo je osnovao obitelj, priključio se raznim organizacijama, odlazio na sastanke abolicionista, počeo i sam držati vatrene govore i izdavati vlastiti list – The North Star – čiji motto je bio: Pravo je bez spola, istina bez boje, Bog je otac svima nama, svi smo mi braća.
Frederick Douglass će do kraja života ostati aktivni, glasni i jedan od vodećih zagovornika ukidanja robovlasništva, rani zagovornik desegregacije u školama, neumorni borac za pravdu, rasne jednakosti i prava žena. G. 1848. i sudjelovao je na prvoj konvenciji za ženska prava, u mjestu Seneca Falls, u saveznoj državi New York, “rodnom mjestu” američkog feminističkog pokreta. G. 1872., Douglas je postao prvi crnac nominiran za dopredsjedničkog kandidata kad ga je, uz Victoriju Woodhull, prvu ženu nominiranu za predsjedničkog kandidata, nominirala Stranka jednakih prava, Equal Rights Party, krilo Nacionalne udruge sufražetkinja. Douglass je, međutim, ignorirao i svoju i nominaciju Victorije Woodhull i priključio se predsjedničkoj kampanji Ulyssesa Granta, zbog njegove bodrosti u borbi protiv Ku Klux Klana.
Još prije početka američkog građanskog rata, Frederick Douglass je bio najslavniji crnac u Sjedinjenim Državama zahvaljujući njegovim javnim govorima o uvjetima u kojima je živjela crnačka rasa. Tijekom rata, bio je pouzdani savjetnik predsjednika Abrahama Lincolna, regrutirao crnce za vojsku Sjevera.
Noć 31. prosinca 1862., kad je predsjednik Lincoln izdao Proklamaciju o emancipaciji, Douglass će ovako opisati: “Čekali smo i osluškivali, kao munju s neba... i gledali, uz blijedu svijetlost zvijezda, kad će svanuti zora novoga dana... sa čežnjom čekali odgovor na bolne molitve duge nekoliko stoljeća.”
Nakon građanskog rata, Douglass je, u Washingtonu, držao nekoliko važnih političkih položaja i dva diplomatska, u Dominikanskoj Republici i na Haitiju. Douglassovo najpoznatije djelo njegova je autobiografija Priča o životu Fredericka Douglassa, američkog roba. Unatoč tome što su mnogi u Americi sumnjali da jedan crnac može biti dovoljno elokventan i napisati cijelu knjigu, ona je postala bestseller i bila prevedena na nekoliko stranih jezika, a autora odvela do nekoliko drugih zemalja.
Tri je stvari Douglass smatrao ključnima za uspjeh i cijelog je života njima težio: Vjeruj u sebe! Iskoristi svaku priliku! Koristi moć pisane i govorne riječi da bi potaknuo na pozitivnu promjenu u sebi i društvu!
Abolicionist, orator, autor, državnik, reformator... Frederick Douglass je jedna od najistaknutijih ličnosti u afro-američkoj povijesti. Čvrsto je vjerovao u jednakost svih ljudi – crnaca, žena, Indijanaca, novijih doseljenika. Često je volio ponavljati: Udružit ću se sa svakim tko čini dobro, ni sa kim tko čini krivo.
