Dok većina imigranata iz Latinske Amerike u Sjedinjenim Državama prilično loše govori engleski, jedno novo istraživanje pokazuje da ga njihova odrasla djeca govore tečno. To možda ukazuje na poboljšanu asimilaciju useljeničkih obitelji.
U jednoj od najdetaljnijih studija ikad objavljenih o tečnosti engleskog jezika u Latino-Amerikanaca, Hispanski centar agencije Pew analizirao je rezultate šest nedavnih ispitivanja o znanju engleskog jezika kod 14 tisuća odraslih rođenih u Sjedinjenim Državama i u inozemstvu.
Glasnogovornica ove agencije D’Vera Cohn kaže da su znanstvenici pronašli upadljive razlike među generacijama: "Ključni zaključak je da tečnost govorenja engleskog kod djece Latino imigranata značajno raste sa svakom generacijom. Dok se samo 23 posto hispanskih seljenika izjasnilo da govori engleski vrlo dobro, u drugoj generaciji isto je izjavilo čak devedeset posto odrasle djece, a rezultati su još bolji s odmicanjem u treću generaciju i dalje."
Gospođa Cohn tvrdi da djeca Latino imigranata imaju želju za učenjem engleskog baš kao što su je imali i obitelji europskih imigranata koje su naseljavale Sjedinjene Države u prvoj polovini 20. stoljeća: "Generacijska promjena kojoj sada svjedočimo nalik je onome što smo vidjeli u prošlim valovima promjena: prva generacije imigranata govori svoj materinji jezik, druga govori oba, ali vrlo dobro poznaje engleski, a s trećom materinji jezik već izbljeđuje i pada u drugi plan."
D'Vera Cohn misli da će uspjeh u znanju engleskog promicati i njihovu asimilaciju u američkom društvu: "Jezik je značajan pokazatelj asimilacije. Omogućuje bolju komunikaciju sa susjedima, pomaže pri dobivanju boljeg posla. To je jedan od načina uklapanja u društvo i zbog toga smo željeli ispitati znanje engleskog među hispanskim useljenicima."
No, pobornici strožijeg zakona o imigraciji kažu da ih rezultati ovog istraživanja nisu uvjerili u integraciju Hispanika u američko društvo. Udruženje za reformu američkog sustava useljavanja, čiji je cilj usporavanje legalne i eliminiranje ilegalne imigracije, drži da je za asimilaciju potrebno više od dobrog poznavanja engleskog. Njihov glasnogovornik Ira Mehlman kaže da u tome važnu ulogu igra i kulturološka komponenta: "Jedan od naših najvećih propusta je to što prvu generaciju hispanika nismo uspjeli dovesti do prosječnog nivoa obrazovanja. Jedno izvješće sa Sveučilišta Kalifornija nedavno je pokazalo da, iako hispanici u Kaliforniji predstavljaju najveći broj mladih ispod 25 godina, njihova prisutnost na državnim sveučilištima poput, primjerice, sveučilišta Berkeley, znatno je niža od njihovog broja u cjelokupnom stanovništvu. Dakle, samo poznavanje engleskog jezika nije nužno garancija za uspjeh."
Prema američkom Uredu za popis stanovništva, hispano-Amerikanci čine najbrojniju manjinu u Sjedinjenim Državama. Procjenjuje se da 44 milijuna, ili 14 posto ukupne populacije, legalno boravi u zemlji, dok ih je 11 milijuna u zemlji ilegalno.
D'Vera Cohn iz Hispanskog centra Pew priznaje da su Amerikanci skeptični po pitanju asimiliranja hispanika u širu anglo-kulturu. No, pritom ističe da posljednja studija pokazuje da bi se uklapanje u društvo trebalo desiti prirodnim putem, tijekom vremena jer većina Latino-Amerikanaca druge i treće generacije vjeruje da je vladanje engleskim jezikom nužno za ekonomski uspjeh u Sjedinjenim Državama.