Stoljećima, malarija je bila sastavni dio života ljudi u tropskim područjima, ali i u onima gdje je komarac, prenosilac parazita-uzročnika malarije, mogao živjeti i razmnožavati se. Sredinom dvadesetog stoljeća, brojnim se intervencijama, od uporabe pesticida do boljih lijekova, broj slučajeva ove bolesti počeo smanjivati. No, u zadnjih dvadesetak godina broj oboljelih je ponovno u porastu.
Još ne tako davno, javnozdravstveni stručnjaci tvrdili su da je malarija gotovo iskorijenjena. Sada, ona ponovno divlja. Današnji sugovornik nam je doktor Andrew Read, profesor entomologije sa Državnog sveučilišta Pennsylvanije. Kaže nam da je problem malarije danas daleko veći nego li je to bio početkom 20. stoljeća: "Najčešće se čuje argument da je malarija ponovno problem zbog toga što je parazit postao otporan na lijekove kojima ga tretiramo."
Veliki broj novih sojeva parazita se razvio kao odgovor na preparate kojima se bolest tretira. Žalostan je primjer ove činjenice da je kinin, nekada jeftina i efikasna terapija, danas potpuno beskoristan u mnogim dijelovima svijeta.
No, Andrew Read uočio je novi fenomen koji bi mogao pridonijeti širenju bolesti. Bolesna osoba, naime, rijetko je zaražena samo jednim sojem parazita. Ovi se sojevi natječu jedan s drugim u organizmu, i ova borba na svojstven način kontrolira intenzitet bolesti.
Read se zapitao što se dogodi ako sojevi nemaju istu otpornost na lijekove i nakon tretmana neotporni soj izumre ostavljajući otporniju vrstu da se širi i razmnožava? Napravio je pokus na miševima i pokazao da su životinje imale manje simptoma bolesti prije tretmana lijekovima.
Rezultati su nametnuli očito pitanje: Da li se davanjem visokih doza lijekova oboljelima od malarije uistinu i pomaže? "Naši rezultati sugeriraju da bi možda bilo najbolje za pacijente da im se da samo tolika doza lijeka koja je dostatna za kontrolu simptoma bolesti, a ne nastojati potpuno uništiti parazita u organizmu. Time će se manje rezistentnim sojevima omogućiti da se bore protiv onih više rezistentnih i onemoguće njihovo prenošenje s jednog organizma na drugi. Širenje ove bolesti u populaciji bi se na ovaj način usporilo," kaže Read.
Doktor Read dodaje na kraju da su njegovi rezultati još uvije vrlo preliminarni da bi se pacijentima odredilo da prestanu s terapijom. Ali, rezultati bi trebali ponukati medicinsku zajednicu na razmišljanje.
Rad je u cjelini objavljen u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.