U saveznoj državi Oklahomi počeo se primjenjivati zakon za koji mnogi tvrde da predviđa najstrože kazne za strance koji ilegalno žive i rade u Sjedinjenim Državama. Pristaše ovog zakona smatraju da će on smanjiti stope kriminala te dovesti do ušteda u lokalnom proračunu. Međutim, organizacije koje okupljaju ljude latino-američkog podrijetla i neke crkve smatraju da novi zakon ohrabruje diskriminaciju.
Zakon zabranjuje zapošljavanje i prijevoz stranaca koji ilegalno žive i rade u Sjedinjenim Državama, kao i iznajmljivanje stana ilegalnim useljenicima. Policija u Oklahomi ovlašćuje se da može pomoći federalnim vlastima u provedbi imigracijskih zakona. Ilegalni useljenici prema ovom zakonu nemaju prava na javne usluge i korištenje javnih službi, a onima koji ih zapošljavaju prijete novčane kazne.
Predlagač ovog zakona je zastupnik u zakonodavnom tijelu Oklahome, republikanac Randy Terrill. On kaže da će provedbom ovog zakona biti ostvarene uštede u lokalnom proračunu, bit će manje kriminala, a postiže se i prevencija terorizma.
"U Americi imamo između 12 i 20 milijuna ilegalnih useljenika. Nitko nema pojma tko su ti ljudi i što oni ovdje rade. Jasno je da je riječ o prijetnji po nacionalnu sigurnost. Uz to, ovaj problem utječe i na rast kriminala – tu su kriminalne bande, krijumčari droga i slično. Prema procjeni Ureda za borbu protiv droge, više od 40 posto krijumčarenja kroz Oklahomu izravno se povezuje s prisutnošću ilegalnih useljenika" - tvrdi Randy Terill.
Ovom se zakonu međutim protive organizacije koje prate poštivanje ljudskih prava, niz vjerskih organizacija te udruge koje okupljaju građane južnoameričkog podrijetla. Oni tvrde da će primjena ovih mjera voditi k diskriminaciji ljudi kojima su korijeni u Južnoj Americi, stranaca općenito te svakoga tko ima tamniju boju kože. Savezni je sud međutim odbacio žalbu grupe svećenika latino-američkog podrijetla, i zakon je stupio na snagu početkom ovog mjeseca.
Patricia Fennell, direktorica jedne latino-američke udruge iz Oklahoma Cityja, kaže da neke lokalne firme već osjećaju posljedice ovog zakona. Naime, građani južno-američkog podrijetla odlaze iz Oklahoma u druge savezne države. "Nazivaju nas firme koje ne mogu pronaći radnike. Građevinske tvrtke kažu da su izgubile između četvrtinu i polovicu radne snage i da nisu u stanju ispuniti svoje obveze prema mušterijama" - tvrdi Patricia Fennell.
Randy Terrill odbacuje tvrdnju da će doći do nestašice radnika. Također se protivi optužbama da će zakon dovesti do diskriminacije: "Nije nas briga koje ste boje kože, govorite li stranim naglaskom, koje je vaše prezime. Jedino nas zanima jeste li vi ovdje legalno ili ilegalno. Prema tome, ovaj zakon treba brinuti samo one ljude koji su svjesno donijeli odluku da će - ilegalnim prelaskom državne granice - prekršiti američki imigracijski zakon."
No, učinak zakona je diskriminacijski – tvrdi Patricia Fennell, ukazujući na ponašanje policije, poslovnog sektora te agencija koje iznajmljuju stanove: "Pratit ćemo implementaciju ovog zakona jer već sada imamo slučajeve etničkog profiliranja i diskriminacije. Primjerice, u nekim stambenim zgradama jedino se od stanara južnoameričkog podrijetla traže dokazi o američkog državljanstvu. Tako nešto se ne bi smjelo događati."
Primjena zakona prati se i u drugim saveznim državama. Ukupno u 43 savezne države su ove godine usvojeni zakoni koji se odnose na ograničavanje ilegalnog useljavanja. Primjenu nekih od njih zaustavili su savezni sudovi, navodeći da je imigracijska politika nadležnost federalnih vlasti. No, lokalne zajednice tvrde da će usvajati ovakve mjere sve dok savezne vlasti ne ispune jednu od svojih dužnosti, a to je zaštita državne granice.
