Lobiranje ima u Sjedinjenim Državama dugu tradiciju. Mnogi analitičari kažu da je tijekom godina postalo jedan vrlo unosan posao od kojeg najviše koristi imaju imućne skupine koje zastupaju posebne interese.
Nastojanja da se utječe na ljude na vlasti Ustavom je zaštićeno u Sjedinjenim Državama."Prvi amandman našeg Ustava štiti pravo da se od vlade traži da ispravi uzroke nedaća. To je gdje se počinju pojavljivati lobiji, skupine sa posebnim interesima i razne organizacije" - kaže John Samples, direktor Centra za demokratske vlade pri Institutu Cato. On dodaje kako je lobiranje duboko povezano s američkom tradicijom demokracije koja počiva u širokim slojevima masama. "Odete li unazad dva stoljeća, ljudi koji su posjećivali Ameriku često su napominjali da Amerikanci imaju tendenciju da se pridružuju skupinama, da se organiziraju, da učine stvari putem dobrovoljnog povezivanja. To se nastavilo do današnjih dana".
Legenda kaže da je riječ lobist iskovao 1869. godine predsjednik Ulysses Grant kako bi opisao desetke ljudi koji su mu prilazili tražeći od njega političku potporu ili usluge u Kongresu. Iako je živio u Bijeloj kući, predsjednik Grant je često odlazio u obližnji hotel Willard da se opusti i uživa u brandyju i cigari.
Barbara Bahny David direktor je za odnose s javnošću u onom što je danas WillardIntercontinental Washington hotel. "Očito njegova supruga nije voljela da puši cigare u Bijeloj kući i on bio odlazio u lobi hotela Willard. Kad se saznalo za njegovu sklonost prema lobiju tog hotela, neki od vrlo utjecajnih ljudi to su otkrili i počeli su dolaziti u lobi hotela kako bi se kod predsjednika zalagali za svoje pojedinačne ciljeve. On ih je nazivao lobistma, jer su se motali po lobiju hotela Willard".
Desetljeća nakon toga sad je ulica K postala avenija washingtonskih lobista. Ta ulica ima samo 11 blokova, ali je istovremeno sjedište za oko 14 tisuća lobista, koliko ih se procjenjuje da djeluju u glavnom američkom gradu.
Massie Ritsch radi u Centru za uzvratnu politiku, privatne organizacije koja prati novčane tijekove u politici. Ona kaže da je gotovo svatko u Sjedinjenim Državama povezan s nekim lobistom. "Naravno moćne organizacije s posebnim interesima imaju lobista u izobilju. Naftna, obrambena i farmaceutska industrija – sve one imaju mnogo lobista. Međutim, ljudi ne shvaćaju da lobisti također predstavljaju vas, ako ste student na nekom državnom sveučilištu ili poreski obveznik, ili član radničkog sindikata. Razlika je u tome koliko su lobisti glasni. Koliko ih je tamo i kakav pristup imaju političarima".
Massie Ritsch kaže da je svojevrsnom bumu lobista u Washingtonu od sredine devedesetih godina pridonijeli i značajno povećavanje američkog državnog proračuna koji je prošle godine iznosio dva bilijuna i 800 milijardi dolara. Drugi razlog za povećavanje onog što mnogi analitičari nazivaju "industrijom prodaje utjecaja" jest povećana regulativna aktivnost američke vlade posebno nad velikim korporacijama. Međutim, uz lobiranje Kongresa, interesne skupine pokušavaju i utjecati na izvršnu granu vlasti jer je ponekad od kritične važnosti za njihove klijente kako se neki zakon tumači i provodi.
Allan Lichtman stručnjak je za povijest politike na Sveučilištu American ovdje u Washingtonu. On ukazuje na dva novija zakonska prijedloga koje zagovara nekoliko moćnih poslovnih interesnih skupina. "Nedavno je usvojen zakonski prijedlog o energetici koji pruža pogodnosti i poreske olakšice u milijardama dolara za velike naftne kompanije koje su provodile intenzivno lobiranje za usvajanje te mjere. Nedavno je usvojen i zakonski prijedlog o troškovima za lijekove na recept koji za velike farmaceutske kompanije vrijedi vjerojatno stotine milijardi dolara. Naravno, i one su žestoko za njega lobirale".
Mnogi analitičar ističu kako se često bivši članovi Kongresa i bivši članovi administracije nalaze među najmoćnijim lobistima u Washingtonu. Spominje se vrlo utjecajni republikanski lobist John Aschroft, ministar pravosuđa tijekom prvog mandata Georgea Busha. Tu je i bivši demokratski senator iz Louisiane John Breaux. Iako je pritisak javnost na vladu putem lobija dio demokratskog procesa, neki analitičari upozoravaju da su nedavni lobistički skandali u koje su bili uključeni kongresni zastupnici nadvile tamni oblak nad ovu profesiju. Prošle godine bivši moćni washingonski lobist Jack Abramoff osuđen je na skoro šest godina zatvora nakon što je priznao da je pokušao podmititi političare.
Analitičari se slažu da interesne skupine često imaju svoje verzije određenih zakonskih prijedloga koje žele da Kongres usvoji, međutim, opseg u kojem se odvijao skandal vezan uz Jacka Abramoffa predstavlja rijedak primjer. Također svi se slažu bude li se dugoročno gledano smanjio opseg vlade, smanjit će se i broj lobista. A u međuvremenu lobistička će industrija ostati pod budnim okom javnosti.