Otkako su ljudska bića po prvi puta eksperimentirala s uzgojem vlastite hrane, spremalo se sjeme za buduće urode. Poljoprivredna tehnologija i genetika otada su značajno uznapredovale. No, još uvijek je neophodno prikupljati, sačuvati i pohraniti reproduktivni materijal biljaka i za poboljšanje naših današnjih uroda, kao i u korist budućih generacija. Upravo to je misija jedne ustanove u saveznoj državi New York.
Neki ljudi sakupljaju marke, drugi stare novčiće … Philip Forsline sakuplja zametnu plazmu.
"Kada ste kustos, onda želite prikupiti što raznolikiju zbirku toga što skupljate. Ovdje do mene, nalazi se genetski materijal – odnosno zametna plazma – za neke biljne urode … sakupljamo, održavamo i katalogiziramo rajčice, luk, razne kupuse, cvjetače, buće, krastavce … što god vam padne na pamet. Čak i tako skromne biljke poput celera ili heljde."
Forsline je direktor istraživanja ustanove pod nazivom Plant Genetic Resources Unit, smještene u gradiću Geneva, u saveznoj državi New York. Diljem Sjedinjenih Država, čitava mreža sličnih ustanova – kolokvijalno zvanih 'banke sjemena' – sakuplja ogromnu količinu biljnih materijala.
Najveća savezna banka sjemenja, u Coloradu, sadrži pola milijuna sjemenja. Čitavu mrežu nadgledava Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država. Podružnica u Genevi dom je najveće zbirke sjemenja i stabala jabuka u svijetu. Jabuke su, isto tako, specijalnost Phillipa Forslinea.
Sigurno arhiviranje genetskih materijala svih kultura uroda od ključne je važnosti, kaže Forsline, dodajući da se to posebice tiče glavnih uroda, poput pšenice, soje i kukuruza. Te kulture počivaju na relativno malom broju genetskih varijeteta.
"Većina naših glavnih uroda su monokulture. Dakle, kad bi se pojavila neka nova bolest mogla bi 'izbrisati' čitavu tu kulturu jer je genetski neraznolika. Za nas je stoga vrlo važno da imamo – kako ih mi zovemo – ex situ zbirke, u kojima držimo zametne materijale za poboljšanje kakvoće uzgojnih sorata."
Kakvoća uzgojnih sorata i njihovo zdravlje često može biti poboljšana brižljivim križanjem domaćih i divljih sojeva iste vrste. Recimo, američke plantaže jabuka često pogađaju bolesti poput plamenjače i jabučne krastavosti; Forsline i njegova ekipa znanstvenika stoga su nekoliko puta otišli u šume Kazahstana, mjesto odakle potječu jabuke, da bi prikupili sjemenje divljih jabuka, koje su razvile otpornost na jabučnu krastavost.
Uzgajivači rutinski traže uzorke iz banaka sjemenja, eksperimentirajući s novim genetskim svojstvima koja rezultiraju uzgojem biljaka s novim osobinama. Prošle je godine, banka sjemenja u Genevi poslala uzgajivačima 5 tisuća uzoraka sjemenja, od čega je 40 posto otišlo u inozemstvo: Južna Koreja je dobila velik broj raznih sorata luka, dok je Turska dobila značajne zametne materijale povrtnih kultura, poput kupusa, cvjetače i brokule.