Linkovi

Studentskim zajmom do diplome


Gotovo dvije trećine američkih studenata školuje se uz pomoć studentskog kredita, koji se u pravilu otplaćuje godinama nakon diplome. Uzroke takvog zaduživanja, te kako ono utječe na život mladih Amerikanaca, istražila je Aida Akl.

U prošlih je deset godina prosječna visina studentskog duga narasla sa oko devet tisuća dolara na oko 19 tisuća dolara, odnosno za 58 posto. Jacqueline King iz Američkog vijeća za obrazovanje objašnjava što utječe na visinu tog duga: "Što se tiče dodiplomskog, četvorogodišnjeg studija, uz pomoć studentskog zajma diplomira oko 60 posto studenata. Prosječni dug iznosi oko 16 tisuća dolara. Za post-diplomce, visina duga ovisi o kojoj se branši radi. Ako ste bili na magisteriju, prosječni dug je oko 25 tisuća dolara."

Na medicini, koja je u Americi post-diplomski studij, prosječni studentski dug iznosi 115 tisuća dolara, a trećina studenata medicine ima i do 200 tisuća. Većina američkih studenata otplati taj dug u roku od deset godina od diplome. Međutim, financijski stručnjak Mark Kantorowitz kaže da je sve više i više onih koji dug ne mogu otplatiti. To je pogotovo slučaj sa studentima slabijeg imovnog stanja.

Savezna vlada je samo prošle godine dala oko 40 milijardi dolara za studentske stipendije i nisko kamatne studentske zajmove – za oko 10 milijuna studenata, pogotovo onih koji inače ne bi mogli priuštiti fakultet.

Prema američkom Ministarstvu obrazovanja, školarine su na sveučilištima u posljednjih deset godina poskupjele za oko 51 posto. Visoki dug s kojim mladi Amerikanci odlaze sa sveučilišta ponekad utječe i na druge životne odluke – u brak se ulazi kasnije, kasnije se kupuje stan ili kuća, a odgađa se i sustavna štednja za mirovinu.

Neki kritiziraju vladin program posuđivanja novca za fakultet jer on često pomaže onima kojima pomoć nije potrebna. Neil McClusky iz washingtonskog Instituta Cato, objašnjava: "Kada roditelji ustanove da ne mogu platiti fakultet, žale se političarima. Političari odmah daju novce za vladine programe stipendija i povoljnih studentskih kredita, jer se radi o važnom glasačkom bloku. Sveučilišta automatski dižu cijene, jer očito, ljudi mogu priuštiti i skuplji fakultet. Nakon toga, roditelji studenata ponovno se žale, i tako to postaje 'začarani krug'"

Organizacije koje lobiraju za interese studenata naravno odbacuju ovakav argument. One tvrde da je za stipendije i niskokamatne zajmove potrebno još više novca, kako bi se smanjile socijalne i rasne razlike u obrazovanju. Ekonomist Sandy Baum, koji predaje na Koledžu Skidmore u New Yorku, kaže da bi još veći broj američkih obitelji svojoj djeci trebao moći priuštiti sveučilišno obrazovanje. A vlada bi trebala dodatno pomoći obiteljima slabijih primanja.

Većina stručnjaka smatra da je umjereno zaduživanje – dobra investicija u budućnost. Zbog toga je Kongres posljednjih mjeseci usvojio niz zakonskih mjera koje će sniziti kamate na studentske zajmove, a povećati vladina izdavanja na stipendije. Tako će fakultet postati još pristupačniji za stotine tisuća mladih koji inače možda ne bi mogli priuštiti studij.

XS
SM
MD
LG