Školska je godina okončana u većini od pet tisuća američkih sveučilišta i koledža. Dok profesori ocjenjuju studentske radove, u brojnim saveznim državama ocjenjuju se i sveučilišni predavači – među ostalim i o tome jesu li tolerantni prema vjerskim uvjerenjima svojih studenata.
Zastupnički dom savezne države Missouri nedavno je usvojio zakon kojim se od državnih koledža traži da zaštite studente koji osjećaju da su diskriminirani zbog svoje religioznosti. Najmanje 30 drugih zakonodavnih tijela diljem zemlje razmatraju slične zakonske prijedloge za zaštitu studenata, naročito onih koji se deklariraju kao evangelički kršćani.
Jonathan Knight iz Američke udruge sveučilišnih profesora odbacuje tvrdnje o navodno rasprostranjenoj diskriminaciji evangelika na fakultetima: "Na profesore se tuže studenti najrazličitijih uvjerenja. Neki su im previše liberalni, drugi previše konzervativni, neki su im dosadni, neki ne vode računa o njihovim potrebama. Trebate znati da u Sjedinjenim Državama ima gotovo pet tisuća sveučilišta i koledža, više od milijun predavača i oko 16 milijuna studenata. Svake godine ima sve više predavanja. Neizbježno je da će biti razočarenja i frustracija. No, sveukupno gledano, sustav dobro funkcionira."
Neki stručnjaci kažu da primjer Missourija, koji je donio zakon o zaštiti vjerskih uvjerenja studenata, možda i nije jedinstven. Evo kako je sve počelo. Prije dvije godine profesor je svojim studentima dao seminarski zadatak da pišu državnom zakonodavnom tijelu i traže da se izglasa zakon prema kojem bi homoseksualni parovi mogli usvojiti djecu. Jedna studentica, evangelička kršćanka, prigovorila je takvom zadatku jer jeprotivan njezinim vjerskim uvjerenjima - prema kojima je homoseksualnost nemoralna.
Bila je optužena od strane uprave sveučilišta za diskriminaciju prema homoseksualcima, no fakultet se kasnije - kada je slučaj došao u javnost - ispričao i, kao oblik odštete, platio joj cijelo školovanje.
Mnogim konzervativnim kršćanima slučaj iz Missourija predstavlja još jedan dokaz da su profesori na 'svjetovnim' pogotovo državnim koledžima i sveučilištima uključeni u jedan oblik 'liberalne politike' koja je netolerantna prema konzervativnim, kršćanskim vrijednostima pobožnih studenata. Nacionalna anketa utvrdila je da većina sveučilišnih profesora smatra sebe liberalima no pitanje je znači li to da su oni u predavanjima protureligijski raspoloženi, naročito prema evangeličkim kršćanima.
Gary Tobin, bivši je sveučilišni profesor i predsjednik jednog istraživačkog instituta za židovska pitanja u San Franciscu. Tobin govori o jednom svom endavnom istraživanju i kako je očekivao daćerezultati možda ukazati na anti-semitizam među sveučilišnim predavačima. "Ustanovio sam međutim da nema diskriminacije prema Židovima, ali da postoji akda su u pitanju evangelički kršćani. 53 posto ne-evangeličkog fakultetskog osoblja imalo je negativan stav prema evangelicima što je dosta visoko" - kaže Gary Tobin.
Sociolog Neil Gross sa Sveučilišta Harvard istraživao je vjerska uvjerenja sveučilišnih profesora. "23 posto ispitanika deklariralo se kao ateisti ili agnostici. Ostali pak vjeruju u neku višu silu ili Boga. Dakle, u svojim privatnim životima većina profesora su vjernici. Oni se svakako ne protive vjerskim uvjerenjima, naročito ne kao cjelina" - kaže Neil Gross.
Jonathan Knight iz Udruge američkih sveučilišnih profesora vjeruje da se neslaganja na relaciji profesori – studenti mogu riješiti na kampusima, bez vanjskog uplitanja zakonodavnih tijela. Gary Tobin je, pak, zaključio u svom istraživanju da američka sveučilišta, koja promoviraju različitost i toleranciju prema manjinama, u zaštićenu skupinu trebaju uključiti i evangelike.