Ove se godine obilježava četiristota godišnjica osnivanja Jamestowna, u Virginiji, prvog naselja engleskih doseljenika na američkom kontinentu. Tijekom cijele godine ova će 'okrugla' obljetnica biti obilježena na mnogo načina. Između ostalog, tim je povodom britanska kraljica Elizabeta II posjetila ovaj tjedan Jamestown, a u samoj saveznoj državi Virginiji ove se godine izdaju posebno ukrašene registarske tablice kako bi obilježile ovu godišnjicu.
Naravno, to je bio i povod za objavljivanje cijelog niza knjiga o prvom britanskom naselju u Americi. Na jednu od njih Savage Kingdom, u slobodnom prijevodu – Kraljevina neciviliziranih - autora Benjamina Woolleya osvrćemo se u današnjoj rubrici Svijet knjige.
U proljeće 1607. godine oko 100 engleskih dječaka i muškaraca doplovilo je do blizine zaljeva Chesapeake u Virginiji. Svoje malo naselje nazvali su Jamestown. Bili su poslani u novi svijet kako bi tragali za zlatom i drugim vrijednim materijalima, kako bi pronašli prolaz do Pacifičkog oceana i kako bi uspostavili odnose s "neciviliziranima" koji su naseljavali to područje. Praktički odmah po dolasku ova je loše opremljena skupina, sastavljena od samih muškaraca s nedostatnim zalihama, bila pogođena glađu, bolestima i napadima Indijanaca. Sektaške borbe za kontrolu naselja samo su stvar pogoršavale.
Svoj prilog obilježavanju četiristote godišnjice Jamestowna Benjamin Woolley dao je napisavši djelo koje rekonstruira političke makinacije, ali i ljudsku patnju koja je zajedno s njima ugrađena u stvaranje i očuvanje ovog za život mukotrpnog engleskog naselja. Koristeći se novim povijesnim otkrićima, ranije zanemarenim izvorima i rukopisima pronađenim širom svijeta, autor ozbiljno dovodi u pitanje postavku koju se uči u školama o Jamestownu, a ta je da je bila riječ o poduhvatu kojeg je pokrenuo profit. Knjiga prati dolazak Engleza u jedan prekrasni krajolik i jednu sofisticiranu kulturu koju su pridošlice otkrile kao ushićujuću, ali i stranu i za kojom su na izvjestan način čeznuli, ali istovremeno joj prijetili uništenjem.
Svoj novi dom nazivali su "kraljevinom neciviliziranih" ili "kraljevinom divljaka", međutim ono što ih je odvelo preko oceana bilo je "divljaštvo" i "neciviliziranost" koje su iskusili u Europi i od kojeg su se nadali pobjeći stvarajući u Americi – kako kaže autor – "jednu od najveličanstvenijih nacija pod suncem". Iako su investitori u Engleskoj očekivali bogatstvo od ove misije naseljenika, oni sami promatrali su svoj dolazak u Virginiju i kao svojevrsnu "vjersku misiju", priliku da šire protestantizam.
Oni koji poznaju Jamestown kroz školske udžbenike i posebne dokumentarne program javne televizije, vjerojatno ga zamišljaju kao osamljeno, zabito mjesto na rubu beskrajne divljine. Međutim, slika koju u svojoj knjizi stvara Woolley bitno je drugačija. Praktički od samog dolaska na kopno, kolonizatori su otkrili niz indijanskih naselja čije stanovništvo je u nekim trenucima bilo prijateljski raspoloženo, a u nekim drugim nevjerojatno divlje. Unatoč tome pridošlice su bile sklonije komunicirati s Indijancima, negoli izbjegavati ih, tako je da je trgovanje praktički počelo odmah. Djelomično je tome bio razlog i to što su naseljenici imali vrlo malo zaliha hrane.
U Kraljevini neciviliziranih Woolley tvrdi da je agresivni odgovor naseljenika na indijanski napad 1623. godine postao "definirajući trenutak" u povijesti ovog engleskog naselja, te da su kroz taj događaj, više negoli kroz bilo koji drugi, kolonizatori artikulirali svoju vezu s novom zemljom i "uobličili i izbrusili svoj američki identitet".
Ipak Jamestown nikad nije zauzimao mjesto u povijesti ili u svijesti Amerikanaca kao primjerice kolonija u Plymuthu gdje su Englezi osnovali drugo pionirsko naselje nešto kasnije. Možda zbog toga što je izvorni cilj misije u Jamestownu bio novac i profit, a možda i stoga što je iz njega poteklo ropstvo, čijeg nasljeđa se Amerika ni danas nije oslobodila, te je svijetu predstavljen duhan. Knjigu Benjamina Woolleya Kraljevina neciviliziranih objavila je izdavačka kuća HarperCollins iz New Yorka.
