U Europi se sve češće čuju nagađanja da bi se kontinent - zbog svojih niskih stopa nataliteta i sve većih muslimanskih zajednica – do kraja ovog stoljeća mogao transformirati u entitet nazvan 'Eurabija'. Jela de Franceschi upitala je nekoliko američkih stručnjaka što misle o ovoj mogućnosti.
Prije stotinu godina, stanovništvo današnje Europske unije predstavljalo je oko 14 posto ukupnog svjetskog stanovništva – i to bez obzira na činjenicu da su se mnogi Europljani upravo tada masovno iseljavali u prekomorske zemlje. Danas, stanovništvo Europske unije predstavlja tek šest posto ukupnog svjetskog stanovništva. 2050. moglo bi biti tek četiri posto. Dva najakutnija europska problema su nestašica radne snage i s tim povezano - sve uža porezna baza.
Charles Kupchan iz utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose kaže da Europa problem nastoji riješiti privlačenjem stranaca, najviše iz susjednih muslimanskih zemalja: "Dominantna populacija će biti još manja. Stope nataliteta tako su niske da se ne održava niti postojeći broj stanovnika, pogotovo u velikim zemljama poput Njemačke, Italije i Španjolske. Francuska i skandinavske zemlje imaju nešto više stope. Nameće se pitanje – kako uz sve manje broj ljudi voditi uspješnu ekonomiju? Kako ćete isplaćivati mirovine? Odgovor leži u povećanoj imigraciji."
Anatol Lieven iz washingtonske Zaklade New America upozorava međutim da muslimani koji se useljavaju u Europu nisu homogena skupina, već dolaze iz različitih kultura - od Maroka do Pakistana. Osim toga, muslimani su danas tek pet posto stanovništva Europske unije. Također, za očekivati je da će se i njihove stope nataliteta u budućnosti smanjiti – kaže Anatol Lieven.
Njega najviše zabrinjava rast političkih tenzija između manjinskih, islamskih zajednica i europskih, zapadnjačkih društava. On kao povod navodi bombaške napade u Londonu i Madridu, prosvjede protiv danskog lista koji je objavio karikature proroka Muhameda te ubojstvo nizozemskog filmskog režisera Thea van Gogha, koji je bio poznat po svojoj kritici tradicionalnog islama.
"Ako bi se u Europi dogodilo nešto poput terorističkih napada od 11. rujna, mislim da bi posljedice bile zaista ozbiljne. I po odnose među vjerama, a i po europsku demokraciju. Drugi faktor je ekonomija – neraspoloženje prema useljenicima jača zbog toga što radnička klasa smatra da joj oni otimaju radna mjesta. U slučaju ozbiljne recesije, bio bi moguć porast anti-muslimanskog raspoloženja" - kaže Anatol Lieven.
Robert Leiken iz washingtonskog Centra Nixon smatra da rješenje leži u promicanju europskih vrijednosti, koje bi mogao prigrliti svatko tko živi na teritoriju Europske unije: "Zbog masovne imigracije u posljednjih pedeset godina, promijenit će, recimo, se definicije tko je Nijemac, a tko ne, tko je Nizozemac, a tko ne. Definicija će i dalje imati etničku, nacionalnu komponentu, no proširit će se pa će imati i svoj građanski element. On će se temeljiti na ideji da su neke vrijednosti zajedničke – za sve ljude koji žele živjeti u modernom, demokratskom društvu, u skladu sa zakonom i s jednakim šansama za svakog čovjeka."
Iako se većina američkih stručnjaka slaže da će integracija muslimana biti opsežan i dugotrajan poduhvat, oni sumnjaju da će se Europa transformirati u 'Eurabiju'.
