Kako se nositi s nestašicom vode, tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana vode [22. ožujka], dana posvećenog aktivnostima koje koordiniraju Ujedinjeni narodi, zajedno s mnogim nevladinim organizacijama, s ciljem svraćanja pažnje na više od milijardu ljudi u svijetu kojima je nedostupna čista i sigurna pitka voda.
Velike svjetske religije vodu smatraju svetom; vezuju ju uz ponovno rođenje, uz tjelesno i duhovno pročišćavanje. I s pravom. Život kakvim ga znamo zahtijeva vodu. Voda prekriva tri četvrtine našeg planeta, ali, od sve te količine jedva je četvrtina jednog postotka neslana, obnovljiva i dostupna za uporabu na održivoj osnovi.
Mnogi ljudi uživaju u dovoljno vode, ali milijunima je ona teško dostupna ili nedostupna dragocjenost. Četrdeset posto stanovništva svijeta nema pristup sanitarnim uvjetima života, podsjeća Joakim Harlin, iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj: "To je već sada kriza. Danas, nama godišnje umire oko dva milijuna djece zbog krize s vodom i sanitarnim uvjetima. To je ogroman broj. To je oko 5 tisuća smrtnih slučajeva svakog dana."
Ujedinjeni narodi gledaju na Svjetski dan vode kao na priliku da što više ljudi postane svjesno globalne nestašice vode, problema koji se danomice pogoršava. Kako podsjeća Joakim Harlin, problem postaje sve veći i zbog klimatskih promjena i zbog lošeg upravljanja vlada u svijetu i zbog nejednakosti između bogatih i siromašnih.
U New Delhiju, primjerice, milijuni stanovnika grada nemaju tekuću vodu, a čak i u dobro stojećim četvrtima i stari i mladi satima stoje u redovima za vodu iz kamiona cisterni, čiji sanitarni kvalitet nije uvijek izvan svake sumnje. U Africi, Aziji, Latinskoj Americi i drugdje, ljudi svakog dana satima hodaju da bi pribavili vodu. U Afganistanu, barem u nekim selima, ljudi su sretniji: zahvaljujući međunarodnoj pomoći, u njihova nekad sasušena sela uvedeni su vodovodi.
Godine 2000, Ujedinjeni narodi su postavili milenijski cilj – smanjiti do 2015. na pola broj ljudi u svijetu koji nemaju dostup čistoj vodi. Ove godine, čistu vodu ima milijarda ljudi koja ju tada nije imala, ali milijarda i pol ih je još uvijek bez vode, a više od dvije i pol milijarde nema temeljne higijenske uvjete života.
No, Joakim Harlin smatra da cilj može biti ostvaren: "Da bi se riješila sva ta pitanja vezana uz vodu, treba utrošiti negdje oko 40 milijardi dolara. To je moguće … To je otprilike jednomjesečna potrošnja na flaširanu vodu u Sjedinjenim Državama i Europi, zajedno."
Ključ rješenja je, kaže Harlin, da svatko – društvene zajednice, organizacije i vlade na svim razinama – odgovore na globalni izazov nestašice vode suradnjom, te koordiniranim i vjerodostojnim djelovanjem. Cijena nedjelovanja je – kaže on – smrt dva milijuna djece ove godine zbog toga što nisu imali vode.