Linkovi

Umjetna mrežnica vraća vid


Kod izvjesnih oblika sljepoće, oboljelima bi uskoro mogao biti vraćen vid usađivanjem umjetne mrežnice.

Napredak istraživanja na umjetnoj mrežnici mogao bi spasiti vid danas desetogodišnjem Darrenu Abrahamsonu. On boluje od rijetke i neizlječive bolesti retinitis pigmentosa, u kojoj stanice u mrežnici, koje mozgu šalju impulse o svjetlosti i boji, polako odumiru.

Još kao malo dijete, Darren bi se hodajući sudarao s namještajem i vratima, a, kad mu je bilo pet godina, njegova majka više nije mogla ignorirati činjenicu da ju on ne bi vidio s udaljenosti od nekoliko metara. Danas, on mnoge stvari više ne može raditi, a svjestan je da će jednoga dana ostati i bez ono malo vida što mu je još preostalo.

No, jednog dana, liječnici će mu možda moći pomoći. Naime, znanstvenici Sveučilišta Southern California uskoro počinju drugu fazu u svom istraživanju mrežničkih implantata. Usadak sadrži majušni kompjuterski čip, načičkan elektrodama. Kada bude implantiran, pacijent će koristiti kameru, postavljenu u naočale. Usadak preuzima slike iz kamere i šalje signale mozgu, omogućujući slijepoj osobi da razluči oblike, razliku između tamnog i svjetlog, a, donekle, i boje.

Na Sveučilištu Missourija, profesorica Kristina Narfstrom prilazi istom problemu na drugi način. Ona vrši svoja istraživanja na slijepim mačkama. Profesorica Narstraf kaže da mačke pogađaju iste očne bolesti kao i ljude. A, njihove su oči veličinom i građom gotovo jednake ljudskom oku, što ih čini dobrim kandidatima za istraživanja vida. Kod njih se, kaže ona, prirodno pojavljuje nasljedna sljepoća koju profesorica Narfstrom pokušava izliječiti.

Ona usađuje u mrežnice očiju slijepih mačaka majušni čip, promjera samo dva milimetra. "Ovaj maleni mikroprocesor zamjenjuje umiruće fotoreceptore u mrežnici – štapiće i čunjiće – koji svjetlosne impulse pretvaraju u električne, kakvi se dalje prenose u mozak. Usađeni čip radi točno isto to," kaže profesorica Narfstrom. Sa usađenim mikroprocesorom, mačke mnogo duže zadrže prirodnu sposobnost vida od onih kojima nije bio usađen čip.

"Ovo je istraživanje iznimno značajno zato što mu je konačni cilj osiguravanje izvjesne količine vida slijepim osobama. Čak i ako to znači samo uočavanje oblika i obrisa, uz svjetlosne razlike, i to je bolje od potpunog sljepila," kaže Kristine Narfstrom, kojoj je cilj da očuva vid koji je još preostao oboljeloj osobi. Jednog dana, kaže ona, njezino bi istraživanje možda moglo i poboljšati vid pacijenta.

S druge strane, znanstvenici sa Sveučilišta Southern California očekuju da bi – ako njihovo istraživanje bude teklo po planu – kombinacija mikročipa i kamere u naočalama mogla biti dostupna na tržištu već za dvije godine.

XS
SM
MD
LG