Toplina iz Zemljine unutrašnjosti mogla bi osigurati najveći dio energetskih potreba u svijetu, pokazuje jedna nova studija. Američki stručnjaci kažu da je geotermička energija uglavnom netaknuti i neiscrpivi izvor čiste energije koja bi mogla smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, nafti i ugljenu. U najnovijoj inicijativi, znanstvenici pozivaju američku vladu da stane na čelo 15-godišnjeg programa razvitka geotermičke energije u ekonomski konkurentni izvor struje u Americi.
Krije li se odgovor na naše energetske potrebe pod našim nogama?
Zemljina otopljena jezgra zagrijava stijene duboko u površinskoj kori, koje, sa svoje strane, zagrijavaju podzemne rezervoare vode. Para iz tih procesa trenutno generira 10 tisuća megawata struje diljem svijeta. Gotovo trećina te količine generira se u SAD, najvećem svjetskom proizvođaču geotermalne energije.Panel stručnjaka – na čelu s inžinjerom kemije Jeffersonom Testerom, s Massachusettskog Instituta za Tehnologiju – kaže da je ta količina tek majušan djelić geotermičkog potencijala zemlje. Tester smatra da Amerika može učiniti daleko više: "Još uvijek je potreban napredak na tehnologiji da bi ona postala komercijalno konkurentna. No, izvori su, sami po sebi, ogromni, da se i ne spominje pozitivan učinak u zaštiti okoliša. To je mogući put za dugoročnu opskrbu značajnim količinama struje."
Trenutni projekti ponajviše koriste geotermičku energiju tamo gdje je ona najlakše dostupna – na lokacijama gdje, zahvaljujući prirodnim faktorima, vruća voda i para dopiru blizu površine tla, poput Islanda i Kalifornije. No, znanstvenici kažu da bi se nova tehnologija, razvijena za naftne bušotine, mogla koristiti za bušenje kilometrima duboko pod zemlju, gdje bi bili stvoreni umjetni geotermalni rezervoari. Vruće stijene mogle bi biti rascijepljene, a kroz njih bi se pumpala voda iz obližnjih izvora, stvarajući tako paru za generatore na površini.
"Pokušavamo kopirati ne samo strukturu prirodnog sustava, nego i performanse takvog sustava u smislu koliko bi se vode pumpalo kroz vruće stijene i koliko bi se električne energije dobilo iz geotermalne energije, pohranjene u tim vrućim masama stijenja," kaže Jefferson Tester. On kaže da je geotermička energija čista – nema nikakvih otpuštanja ugljičnog dioksida ili drugih zagađivača, koje se krivi za globalno zatopljavanje.
Geotermička energija bi pružila trajni domaći izvor energije koji ne bi ovisio o vjetru ili o suncu. Uz to, geotermička elektrana predstavljala bi znatno manji pogon u usporedbi s nuklearnom elektranom ili onom na ugljen. No, takvi sustavi koriste ogromne količine vode, koja je u nekim područjima oskudna. Nadalje, kako kažu znanstvenici, rascjepljivanje podzemnih stijena i tjeranje vode kroz nastale pukotine moglo bi izazvati manje zemljotrese.
Poziv vladi SAD na 15-godišnji plan istraživanja novih geotermičkih tehnologija
Od osamdesetih godina prošlog stoljeća, podrška američke vlade geotermičkim i drugim oblicima alternativne energije značajno je opala. Skupina znanstvenika s MIT-ja poziva na provođenje 15-godišnjeg programa investiranja od strane vlade i privatnog sektora u istraživanja novih geotermalnih tehnologija kako bi bušenje postalo isplativije i manje rizično, kako bi bila odabrana najbolja mjesta za bušenje, te kako bi bili provedeni testovi na terenu.
Trošak programa iznosio bi – kako procjenjuju – oko milijardu dolara, što je cijena jedne 'čiste' elektrane na ugljen.
Za SAD, cilj bi trebao biti generiranje 100 tisuća megawata struje iz geotermičkih izvora do 2050, odnosno oko jedne desetine ukupno proizvedene električne energije u zemlji.