Linkovi

'Hrvatska je za Crnu Goru most prema Zapadu' - Damir Grubiša o posjetu Ive Sanadera Podgorici

  • Slavica Lukić

Premijer Ivo Sanader danas odlazi u službeni posjet Crnoj Gori. To je prvi posjet hrvatskog premijera Crnoj Gori od njezinog referenduma o državnoj neovisnosti u svibnju prošle godine.

U Podgorici će se Sanader susresti s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, predsjednikom crnogorske vlade Željkom Šturanovićem, otvorit će hrvatsko veleposlanstvo u Podgorici, a u Kotoru će se susresti s predstavnicima hrvatske zajednice.

Od dvojice sukreatora hrvatske vanjske politike, premijera i predsjednika države, do sad je puno snažniji ton odnosima Hrvatske i Crne Gore davao predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, koji njeguje intenzivnije kontakte s crnogorskim političkim vrhom i u bliskoj prošlosti je otvorenije ohrabrivao crnogorske težnje za vlastitom državom nego što je to činio premijer Sanader.
Crna Gora je 10. rujna prošle godine održala i prve parlamentarne izbore od stjecanja državne neovisnosti. Iako je Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića nakon izbora došla u priliku formirati Vladu, Đukanović, ključni čovjek crnogorskog državnog osamostaljenja, nakon izbora se posve neočekivano povukao iz izvršne vlasti i premijersko mjesto prepustio manje istaknutom članu svoje stranke Željku Šturanoviću. Zasad se ne zna je li najmoćniji čovjek Crne Gore tek uzeo predah od aktivne politike, ili trajno iz nje otišao.
Evo kako trenutne odnose između Hrvatske i Crne Gore vidi politolog, predavač kolegija 'Procesi europskih integracija' na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr. sc. Damir Grubiša.

Damir Grubiša: "Odnosi Hrvatske i Crne Gore su stalnom, blagom uzlazu od trenutka kad je Hrvatska podržala ideju osamostaljenja Crne Gore i od kad su se počele provoditi dublje političke reforme u samoj Crnoj Gori, drugim riječima od kad se Crna Gora jasno opredijelila za put približavanja europskim integracijama i članstvu u Europskoj Uniji. Od tada su uspostavljeni ti odnosi između Hrvatske i Crne Gore i u tome smislu mnogo su značile mnogobrojne inicijative predsjednika Stjepana Mesića koji je je te odnose podržao kao ustavni čimbenik vođenja vanjske politike. Tome je u značajnoj mjeri doprinijela i zajednica Crnogoraca u Zagrebu koja je uspostavila taj most tako da se na temelju reciprociteta pojavila i hrvatska politika u Crnoj Gori kroz djelovanje hrvatske etničke skupine u Crnoj Gori. Tako je došlo do povezivanja, naročito na gospodarskom planu, što sve svjedoči da su te dvije zemlje, Crna Gora i Hrvatska u jednom prirodnom procesu uvučene, kao što kažu u Crnoj Gori, Hrvatska je zapravo most Crne Gore prema EU i prema zapadu, od toga da imamo zajedničku granicu do toga da i ekonomski interesi Crne Gore z značajnoj mjeri gravitiraju prema transeuropskim prometnim pravcima koji prolaze kroz Hrvatsku i što zapravo jedan dio trgovine i poslova te zemlje je usmjeren upravo prema hrvatskom tržištu.
Slavica Lukić: Može li po Vašoj procjeni državno osamostaljenje Crne Gore ubrzati njezin put prema EU, ili se čin osamostaljenja ipak neće bitno odraziti na tempo približavanja i ulaska te države u EU?
Damir Grubiša: Ja bi rekao da sam čin osamostaljenja jača proeuropsku struju u Crnoj Gori i ubrzava reforme. To je ono što se dogodilo i u Hrvatskoj. Mnoge reforme ne bi bile moguće da nije postavljen taj glavni cilj što bržeg ulaska u EU da tako kažemo odlazak iz onog geopolitičkog okvira koji se zove Balkan, a koji je više politički nego geopolitički. To znači da se više iz te tradicije želi krenuti u društvo modernih država i u tome postoji u Crnoj Gori jedna jaka snaga u vidu jedne značajne većine koja sada podržava vladu i koja ima izrazitu proeuropsku politiku,a to znači i ubrzavanje potrebnih reformi da bi se zadovoljili kopenhaški kriteriji prilagođavanje političke, pravne i ekonomske strukture za ulazak i korenspondiranje s pravnim, političkim i ekonomskim sustavom EU.
XS
SM
MD
LG