NATO savez je na nedavno završenom summitu u Rigi najavio da će nastaviti sa misijom u Afganistanu, bez obzira na ponovno jačanje talibana i al-Qaide. Misija se nastavlja bez obzira i na neslaganja među članicama NATO saveza, o tome u koje bi se dijelove Afganistana snage NATO-a trebale slati i kakva je priroda njihove misije. Sjedinjene su Države ljetos misiju u Afganistanu prepustile NATO savezu. Njegov zapovjednik, američki marinski general James Jones, nedavno je priznao da je misija u Afganistanu teža no što je očekivao.
Helle Dale, direktorica Centra za vanjsku politiku u washingtonskoj Zakladi Heritage, smatra da bi NATO-v neuspjeh u prvoj misiji izvan Europe mogao dovesti možda ne do raspada ali značajnog slabljenja ove organizacije. "Budućnost vjerojatno ne ovisi samo u uspjehu u Afganistanu, no očito je da je riječ o velikom izazovu. Amerika je u Irak pošla ne s NATO savezom, već s koalicijom zemalja koje su joj bile voljne pomoći. Mislim da će Washington i u buduće postupati na ovaj način. Šteta je što se zbog toga smanjuje relevantnost NATO saveza. No, s druge strane, očito je da i Europljani imaju vlastite sumnje u vezi s korisnošću NATO-a za njih. U Europi je očito da se američko čelništvo danas manje cijeni no u prošlosti, što se iskazuje i u NATO savezu".
Glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer izjavio je u Rigi da je nekoliko članica najavilo da će ukinuti restrikcije za angažman njihovih snaga u Afganistanu. Također niz zemalja pristao je da svoje vojnike pošalje i na jug zemlje, gdje se vode najžešći okršaji s talibanima. Bez obzira na ovaj napredak, Njemački Fond Marshall proveo je istraživanje koje pokazuje da je popularnost NATO saveza u Europi znatno manja nego u prošlosti, o čemu govori John Glenn, koji radi za ovu njemačku znanstvenu instituciju sa sjedištem u Washingtonu. "Najviše zabrinjava što je podrška NATO savezu sve slabija u zemljama koje su u prošlosti bile njegove najpouzdanije članice – u Njemačkoj, Poljskoj i Turskoj. U Njemačkoj je 2002. NATO podržavalo 74 posto građana, ove godine 56 posto. Po prvi put, podrška NATO-u je jača u Francuskoj nego u Njemačkoj".
Stephen Szabo, stručnjak za NATO savez koji predaje na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu kaže da u Europi često ne shvaćaju zbog čega je misija u Afganistanu uopće potrebna. "Države Istočne Europe ušle su u NATO očekujući da će on biti svojevrsni štit prema Rusiji. A sada, NATO odjednom poduzima misije izvan Europe, i tamošnja javnost, ali i političari, ne razumije zbog čega su te misije važne. Jedan je poljski političar nedavno izjavio da 'čak niti Rusi nisu od nas tražili da se idemo boriti u Afganistan, u sovjetsko doba, a to danas čini NATO savez.'"
Neki američki analitičari upozoravaju da će se NATO morati transformirati iz euro-centrične u globalnu integraciju. Jer, ako NATO ostane prvenstveno euro-američka organizacija, konsenzus će u njoj biti nemoguć. Robert Hunter, bivši američki ambasador u NATO savezu a danas znanstvenik u think tanku RAND Corporation, smatra da je summit NATO saveza u Rigi bio dobra prilika za raspravu o ovoj, ali i mnogim drugim temama."Po mom sudu, organizatori su trebali ponuditi nove ideje. Prvo na polju sigurnosti energetskih izvora. Drugo, zaštita od terorizma. I treće, jačanje veza s Europskom unijom, jer ima toliko zajedničkog posla, bilo to u Afganistanu, Iraku ili i drugim područjima".
Robert Hunter je točno prognozirao da će se na summitu u Rigi potvrditi odlučnost NATO saveza da misiju u Afganistanu uspješno privede kraju. Također, čelnici NATO saveza su podržali ideju Francuske da se osnuje kontaktna skupina za Afganistan, koja će koordinirati političke, vojne i ekonomske napore da se ova zemlja stabilizira.