Predstavljamo nedavno objavljenu knjigu o jednome od najtrajnijih glazbenih umjetnika naseg vremena - Before the Legend: The Rise of Bob Marley, Prije legende, Uspon Boba Marleyja.....
Before the Legend: The Rise of Bob Marley, biografija jednog od najtrajnijih glazbenih umjetnika naseg vremena, autora Christophera Johna Farleyja, samo je jedna u nizu slicnih knjiga napisanih otkako je Marley umro, prije 25 godina – u svibnju 1981. - u dobi od samo 36 godina. Medju njima, isticu se ona Marleyjevog bivseg managera, Jamajcana Dona Taylora – Marley and Me - koja je, zbog svoje otvorenosti, izazvala senzaciju 1995. godine, kad je bila i objavljena, te svakako ona americkog autora, rock-kriticara i urednika Billboarda - Timothyja Whitea – Catch a Fire: The Life of Bob Marley, iz 1983. godine.
Ova najnovija portret je umjetnika u mladim danima. Farley Boba Marleyja prati od rodjenja, u malom mjestu Nine Miles, u brdima Jamajke, od Kingstona oko tri sata voznje, do njegovog medjunarodnog debija albumom Catch a Fire. “Htio sam citateljima pokazati jednu drugu stranu Boba, koju jos nisu vidjeli do sada,” kaze Farley. “Htio sam im ispricati price o Bobu koje jos nisu culi do sada. O Bobu su, u proslosti, napisane mnoge zanimljive stvari, ali moja je knjiga definitivna prica o njegovoj mladosti. Da bih to postigao, razgovarao sam s onima koji su ga najbolje poznavali – clanovima obitelji i onima koji su s njim svirali.”
Farley, takodjer rodjen na Jamajci, ali odrastao u New Yorku, diplomirao na Harvardu, bivsi urednik i glazbeni kriticar u casopisu Time, trenutno urednik u Wall Street Journalu, inace koautor uspjesne serije Martin Scorsese vam predstavlja blues, te autor vise knjiga, za ovu najnoviju i intervjuirao je niz osoba bliskih Marleyju, medju njima njegovu udovicu Ritu, Bunnyja Wailera, jednog od osnivaca Wailersa, Chrisa Blackwella, osnivaca Island Records, etikete pod kojom su i objavljeni najbolji od Marleyjevih albuma.
Jedan od tih albuma – Exodus – objavljen 1977. godine, casopis Time je, potkraj milenija, proglasio najznacajnijim albumom 20. stoljeca. A BBC je onu Marleyjevu humanisticku – One Love – nazvao pjesmom stoljeca!
Unatoc tako velikim priznanjima, nije do sada bilo dovoljno literature o Marleyjevim formativnim godinama. Predmet kojega se Farley latio – Nesta Robert Marley – vrlo je slozen: u glazbenom smislu, Marley je popularizirao reggae, u cijelom svijetu bio kulturni ambasador Jamajke i cijelog podrucja Kariba; u duhovnom smislu, Marley je svijetu predstavio nauk rastafarijanstva; a u politickom, bio je glas Treceg svijeta iako je sam govorio “Treci svijet? Ja ne razmisljam o Trecemu, ja sam iz Prvoga svijeta.”
Farley, medjutim, nije kanio pisati cijelu zivotnu povijest reaggae superstara Boba Marleyja, vec pozabaviti se samo razdobljem koje je prethodilo Marleyjevoj svjetskoj slavi i priznanjima. Pa tako upoznajemo dijete koje se rodilo u velikom siromastvu, koje je odraslo u kuci bez struje i vode, naucilo neke teske lekcije ulice, trazilo, i naslo, svoj put u zivot, do ljubavi i glazbe. Farleyjeva knjiga puna je nekih novih slika i Marleyja i Jamajke.
Po tome se njegova knjiga i istice medju drugima. Istrazujuci dublje od prethodnih biografa, Farley nam otkriva i jedan vazan detalj. Cijelog zivota, naime, Marley je patio kao rasno mijesano dijete, od oca bijelca i majke crnkinje. U svojim razgovorima s clanovima obitelji i pomnim ispitivanjem obiteljske dokumentacije, Farley saznaje novu istinu – “bijela” strana njegove obitelji bila je, zapravo, rasno mijesana i obojena davno prije generacije njegovih roditelja. Rasno porijeklo bila je vazna stvar za Marleyja, jer temeljeno na vjeri da je dvorasnog porijekla i nastao je Marleyjev ukljucivi nazor na zivot i svijet, i nastale su neke od njegovih najutjecajnijih pjesama –One Love, Buffalo Soldier....
Jos jedna novost u Farleyjevoj knjizi ulomci su s tajnih autobiografskih snimki, takozvanih Red X tapes, koje je prije Marleyjeve smrti napravio clan Wailersa i jos jedna reggae velicina Peter Tosh. Iako ne nude puno vise od onoga sto je o Marleyju vec poznato, pristup tim snimkama bio je zabranjen svima prije Farleyja.
Before the Legend, u izdanju Amistad/Harper Collinsa, autora Christophera Johna Farleyja, iscrpan je pogled u tesko djetinjstvo Neste Roberta Marleyja koji otvara i jedan bolji pogled u zrele godine Boba Marleyja, superzvijezde reggaea.