Najnoviji stranački sukob na američkoj političkoj sceni izazvan je strožim zakonima o glasovanju ili prijedlozima o takvim zakonima – piše New York Times. Najveći kamen spoticanja je zahtjev da svaki glasač mora pokazati neku identifikacijsku ispravu sa slikom, najčešće vozačku dozvolu ili pasoš. Ponegdje to mora biti pasoš kao dokaz državljanstva. Republikanci se zalažu za takve zakone tvrdeći da se tako smanjuju glasačke prijevare, posebice među nezakonitim useljenicima. Demokrati, pak, kažu da su prijevare minimalne, te tvrde da Republikanci žele otežati glasovanje onima koji najčešće nemaju takvu dokumentaciju, a skloni su glasovati za demokrate – manjine, siromašni, te starci. U tijesnim izbornim utrkama, kažu demokrati, takav gubitak glasova mogao bi biti presudan.
A, da su građani skloni vidjeti političke manipulacije u mnogim stvarima, dokazuju reakcije na benzinskim crpkama na kojima je gorivo pojeftinilo. Kako piše USA Today, analitičari kažu da nema nikakve tajne oko toga zašto je pojeftinio benzin, no, gotovo polovica Amerikanaca vjeruje da to ima velike veze s izborima u studenom. Prema novoj Gallupovoj anketi, 42 posto ispitanika smatra da je administracija predsjednika Busha 'namjerno manipulirala cijenama benzina kako bi ih smanjila uoči izbora'. Gotovo dvije trećine onih koji tako misle registrirani su glasači demokrata, ali ostaje više od jedne trećine koja to nije, a ipak vjeruje u manipulaciju. Postoji i zemljopisni faktor: na području Miamija nitko nije vjerovao u teoriju političke manipulacije, na području Los Angelesa – većina.
Kolika će biti ekološka cijena populacije od 300 milijuna stanovnika Sjedinjenih Država, pita Christian Science Monitor. 'Zeleni' pokret, koji je do sada uveliko pomogao u popravku nekih ekoloških šteta sučeljen je s demografskim promjenama: prva je useljavanje koje donosi stanovnike kojima treba prostor za život, a manje mare za očuvanje okoliša. Druga je populacija baby boomera – njih 26 posto stanovništva – koja je, prema stručnjacima, najveći potrošač prirodnih resursa u povijesti Amerike. Oni grade najveće kuće, voze najveće automobile – i to u većem broju nego što je njih samih! -, oni su najveći motor za širenje gradnje na poljoprivredna zemljišta.
Bostonski list navodi i neke ne baš ohrabrujuće brojke: zemlja se prenamjenjuje za gradnju dvostruko brže nego što raste stanovništvo – kada se zbroje škole, ceste, uredi, trgovine i druge namjene, svaki današnji Amerikanac zauzima 20 posto više izgrađenog zemljišta nego prije 20 godina; svakoga dana, 3000 jutara poljoprivrednog zemljišta postaje nešto drugo – zgrade, uredi, shopping mallovi ... uz to, današnji Ameirkanac proizvodi dnevno skoro tri kilograma smeća; 1960. proizvodio je samo kilogram otpada.