Snaga neke nacionalne vojske danas se ne mjeri brojem vojnika već tehnologijom koju ima na raspolaganju te mogućnošću integriranja operacija svojih oružanih snaga. Takav trend prate Sjedinjene Države i Britanija, a i Kina na sličnom putu. Analitičar Christian Le Miere kaže da se središnja uloga kineske vojske kao i brojnost mijenjaju te da je kopnena vojska danas integriranija s drugim rodovima oružanih snaga.
"Tijekom posljednjih 20 godina kopnena vojska dobila je manje novca nego zrakoplovstvo i mornarica. Kopnena vojska broji oko milijun i šesto vojnika, a upravo trenutno se smanjuje za oko 200 tisuća vojnika. U drugim rodovima, u tijeku je velika modernizacija kako bi se stvorila kompaktnija sila."
Zajedničke operacije kopnenih snaga, zrakoplovstva i mornarice mogle bi se prije svega usmjeriti prema Tajvanu, otoku koji Kina smatra svojom odmetnutom pokrajinom i odavno ističe svoje namjere da ga vrati pod svoje okrilje te tom cilju prilagođava razvitak svoje mornarice. Američka i britanska mornarica motre plovne putove iz baza izvan matičnih zemalja, a kako kaže John Pike, direktor privatne vojne informacijske organizacije Global Security.org, Peking se također kreće u tom smjeru.
"Kinezi su uspostavili baze u Burmi, a grade jednu i u Pakistanu. Izgleda da Kina želi biti vojno nazočna u Indijskom oceanu što bi joj omogućilo zaštitu dopremanja nafte iz Perzijskog zaljeva."
Kina, također, želi modernizirati svoje zrakoplovstvo pa je tako kupila četvrtu generaciju ruskih lovaca Sukhoi 27, ali nisu poznate kineske mogućnosti uporabe ovog zrakoplova u zajedničkim operacijama s drugim rodovima vojske. Što se tiče nuklernih bombi, Kina raspolaže s najmanje 20, a možda i 40 raketa koje mogu ponijeti nuklarnu bojevu glavu snage četiri megatone. Procjenjuje se da u modernizaciju oružanih snaga Kina izdvaja oko 82 milijarde dolara ili 4,3 posto bruto društvenog proizvoda.
Premda mnogi analitičari ističu da su ekonomski ciljevi prioritet Kine drugi ukazuju na povećanja vojnog budžeta tvrdeći da Kina ima jasnu ambiciju da svoju snagu proširi i van svoje neposredne zone interesa. No da bi Kina dostigla vojne kapacitete Sjedinjenih Država i nekih drugih zemalja, poglavito kod zrakoplovstva i mornarice, većina analitičara ocjenjuje da će Pekingu za to trebati više desetljeća.