U godini kad San Francisco bilježi sto godina od katastrofalnog potresa, obljetnica jednog drugog, manje kataklizmičkog događaja prolazi tiho i nezamijećeno, a radi se o 50. godišnjici neke vrste književnog potresa – objavljivanju zbirke poezije Howl and Other Poems, Allena Ginsberga.
Iako se ono slavno, prvo Ginsbergovo čitanje prvog dijela pjesme Howl, sedmog listopada 1955. godine, odigralo u Six Gallery, na ulici Fillmore, u četvrti San Francisca zvanoj Pacific Heights, uz povike “Go, go, go!”, jedna druga četvrt tog grada – North Beach – bit će zauvijek vezana uz pokret beatnika jer u njoj je knjižara City Lights Bookstore, pjesnika Lawrencea Ferlinghettija. Osamdesetsedmogodišnji Ferlinghetti, i sâm jedan od najutjecajnijih i najznačajnijih pjesnika beat-generacije, otvorio je, s jednim partnerom, knjižaru City Lights 1953. godine, u samoj “špici” onoga što će postati poznato kao pokret beatnika, i još uvijek predsjeda tim legendarnim mjestom slobode govora i političkog izražavanja.
Allen Ginsberg u San Francisco dolazi 1954., iz New Yorka. Sedmog listopada iduće godine, u Six Gallery, na prvoj važnoj manifestaciji beatnika, glasniku književne revolucije na Zapadnoj obali, revolucije koja će postati poznata pod imenom San Francisco Renaissance, tada nepoznati Ginsberg, u nastupu s nekoliko drugih mladih beat-pjesnika – Philip Lamantia, Mike McClure, Gary Snyder i Philip Whalen, pred velikom i naelektriziranom publikom u kojoj su i Neal Cassady i Jack Kerouac i Lawrence Ferlinghetti, čita svoj Howl.
Idući dan, Ferlinghetti, čija knjižara je, od samog početka, i izdavač alternativne poezije, pisao je Ginsbergu citirajući onu koju je Emerson poslao Waltu Whitmanu nakon što je Whitmana čuo kako čita Vlati trave: “Pozdravljam vas na početku sjajne karijere.” Ferlinghetti je tome još dodao: “Kad ću dobiti rukopis?”
Godinu dana kasnije, 1956, City Lights Press je i objavio prvo izdanje zbirke Howl and Other Poems, u onim crno-bijelim koricama koje će za City Lights postati znak raspoznavanja. Bio je to tek četvrti naslov u seriji City Lights Pocket Poets Series. Tiskan je bio u Engleskoj, u tisuću primjeraka. Druge godine, u proljeće 1957, City Lights je, opet u Engleskoj, naručio tiskanje drugog izdanja, ali američka je carina zaplijenila 520 primjeraka i Ferlinghettija optužila za objavljivanje opscenog teksta. Suđenje u San Franciscu privuklo je puno publiciteta, snažne prosvjede protiv cenzure općenito, a Ferlinghetti i Ginsberg dobili su ogromnu podršku brojnih pisaca, umjetnika, sveučilišnih profesora, urednika, kritičara, kao i Američkog saveza za građanske slobode.
Riječima “ne vjerujem da je Urlik baš bez ikakve društvene važnosti,” sudac Clayton Horn je Ferlinghettija oslobodio optužbe. Rekavši, “U ocijenjivanju materijala za koji se tvrdi da je nećudoredan, bilo bi dobro na umu držati onaj motto – Zlo onome tko zlo misli!,” sudac Horn je i za buduće vlasti odredio neka pravila i tako postavio presedan koji će omogućiti da u idućih deset godina u Americi budu objavljena mnoga druga ključna književna djela poput Ljubavnika Lady Chatterly, D. H. Lawrencea i Rakove obratnice, Henryja Millera. Sudska odluka, na kraju tog ljeta 1957. godine, bila je dočekana burnim izrazima odobravanja. Ferlinghetti je izjavio: “Narod se slaže da je policija ta koja se, u ovom slučaju, nemoralno ponijela.”
Prvi dio Ginsbergove pjesme Howl pruža sliku jednog mučnog svijeta; drugi dio optužba je onih elemenata suvremenog društva koji uništavaju ono najbolje što ljudska priroda ima, elemenata kao što su materijalizam, konformizam, mehanizacija koja vodi ka ratovima; treći dio iznosi sliku jednog pojedinca, Carla Solomona, specifične ilustracije onoga što je autor vidio kao općenito stanje društva. Solomona je Ginsberg sreo u bolnici za duševne bolesti u Orangeburgu, Rockland County, New York.
Vidio sam najbolje umove svoje generacije razorene ludilom, gladne histerične gole.... malo je stihova u američkoj poeziji koji uživaju takav ikonski status kakav imaju te prve riječi Ginsbergovog Urlika.
“Pjesma koja je Ameriku izmijenila,” Urlik je, zajedno s Pustom zemljom, T. S. Eliota, jedna je od najslavnijih i najtrajnijih pjesama 20. stoljeća. Svojim otvorenim homoerotizmom, jednako je kontroverzna, jednako relevantna, jednako utjecajna kao što je ikad bila.
Od smrti Ginsberga prošlo je već gotovo 10 godina, no on ostaje, kako je to William Burroughs rekao, “pionir otvorenosti i životni uzor iskrenosti.” Ginsbergov je Urlik dao glas jednoj novoj generaciji koja je na američku scenu stupila u onim konzervativnim godinama nakon drugog svjetskog rata, potaknuo generaciju “hipstera anđeoskih lica” na kulturnu pobunu, a on sâm postao kulturnom osovinom svjetskog književnog, kulturnog i političkog pokreta poznatog pod imenom “Beat-generacija.”
Ginsbergov Urlik u tisku je, kontinuirano, već, evo, punih 50 godina, izdan u blizu milijun primjeraka.
Prvo, originalno izdanje Urlika i drugih pjesama koštalo je tada, 1956. godine, 75 centi; to izdanje je danas vrijedno nekoliko tisuća dolara.
Nizom događaja, u suradnji s mnogim drugim ustanovama i pojedincima, kao i posebnim, komemorativnim izdanjem Urlika, City Lights Bookstore slavi 50 godina od objavljivanja jednog kapitalnog djela.