Akcijski plan integriranog graničnog nadzora preduvjet je – mjerilo ili benchmark – Hrvatskoj za otvaranje pregovora po Poglavlju 24. koje je naslovljeno "Pravda, sloboda i sigurnost" - informira se u pismu predsjedavajuće Finske Zagreb.
Pismom se navode pregovarački okviri Europske unije i formalno traži očitovanje o hrvatskim.
Za pregovaračko Poglavlje 19., kojem je naslov "Socijalna politika i zapošljavanje" od Zagreba se prije otvaranja pregovora kao preduvjet očekuje kompletiran akcijski plan postepene prilagodbe domaćih zakona sadržaju acquisa ili zajedničke pravne stečevine tamo gdje je prilagođavanje još potrebno, sve skupa s potvrđenim mogućnostima da se tako izmijenjeni propisi bez poteškoća provode u svakodnevici.
Koliko je EU postrožila kriterije - ili po nekima samo "promijenila" - kazuje uvid u analize napretka dvaju zemalja koje će u Uniju vjerojatno u siječnju iduće godine, Bugarske i Rumunjske. Sada je gotovo princip da je razina poravnavanja zakonske prakse, a u nekim slučajevima i provedba koja se očekuje od kandidatske zemlje, kao zadovoljeni preduvijet startu pregovora otprilike jednaka situaciji u paru zemalja zaostalom iz prošlog kruga proširenja. To novo pravilo stoga glasi – ono što je bilo dovoljno za kompletiranje zadnjeg vala širenja Unije sada je, u novom krugu širenja, dostatno samo za otvaranje pregovora.
U Bruxellesu je zaključena druga, bilateralna faza screeninga za Poglavlje 6. "Pravo trgovačkih društava". Najmanje priolagodbi traže pravila o osnivanju, registraciji, spajanju i razdvajanju tvrtki, što se ne može kazati za zahtjevnije računovodstvo i reviziju, pogotovo obzirom na Unijin svjež paket izmjena stvoren nakon 'Enronova' skandala. Usklađivanje je obećano do 2008. godine.
Otvoren je i screening po Poglavlju 2. "Sloboda kretanja radnika", jednoj od, uvijek se ističe, četiri temeljne slobode zajedničkog tržišta. Hrvatska će morati mijenjati neke zakone, možda - ali samo možda - i izboriti prijelazna razdoblja za punu liberalizaciju tržišta radne snage budući da restrikcije – poput onih s kojima se suočavaju radnici iz novih članica u dijelu Unije – dolaze u obzir i kao recipročna zaštitna mjera.
