Amerikanka Kristine Marie Bruner je kao Fulbrigtova stipendistica 2004. i 2005. godine 12 mjeseci provela u Zagrebu na proučavanju nalaza iz špilje Vindija u Donjoj Voći.
Kristine Marie Bruner, koja dovršava magisterij iz antropologije na Sveučilištu Kanzasa, kaže da je odavno razvila zanimanje za pretpovijesne migracije ljudi. U tom smislu, dodaje, nalazište iz špilje Vindija bilo je logičan izvor njenog istraživanja: "Mene zanima pretpovijesno širenje ljudi u Europu preko jugoistočne Europe. Špilja Vindija je u tom smislu jako zanimljiva. U njoj su pronađeni ostaci kasnih neandertalaca i alata koji se u pravilu dovode u vezu s pojavom suvremenog čovjeka u ostatku Europe. Dakle, u ovom području može se proučavati kontakt između suvremenih ljudi i kasnih neandertalaca. Pored toga, dobila sam poziv da radim na kolekciji od profesora Ive Karavanića sa Zagrebačkog sveučilišta."
Kristine Bruner dodaje da analiza podataka do kojih je došla radom u Zagrebu još uvijek traje te bi trebala biti gotova do kraja godine. O radu u Hrvatskoj ima najbolje moguće impresije: "To je bilo izvanredno iskustvo. Sama činjenica da sam imala priliku živjeti u inozemstvu, a pored toga to je bilo u gradu poput Zagreba. Ne samo što sam ostvarila akademske ciljeve i prikupila dosta podataka koji će, nadam se, biti vrednovani u znanstvenoj zajednici već sam imala priliku razmijeniti iskustva s hrvatskim stručnjacima."
Američka antropologinja dodaje da je samo jednom obišla špilju Vindija jer nije bilo ni potrebe budući da se prikupljena kolekcija nalazi u Zagrebu. Kako kaže, voljela bi opet krenuti put Hrvatske: "Voljela bih nastaviti raditi na ovom području. Tema koja me zanima je fascinantna, a u Hrvatskoj se nalaze dva važna nalazišta u tom smislu – Vindija i Velika pećina. Pored toga, Hrvatska je divna zemlja i voljela bih više vremena provesti na obali."
Pitali smo Kristine Marie Bruner je li naučila hrvatski, na što nam je odgovorila: "Učila sam hrvatski prije puta u Zagreb. Činilo mi se kao da govorim hrvatski iz 18. stoljeća. Jezik nije lagan no naučila sam dosta uz rad. Nisam progovorila niti riječi od kada sam se vratila, prije deset mjeseci."
Inače, špilja Vindija svjetski je poznata, ali u znanstvenim okvirima. Ima oblik izdužene dvorane dugačke 50-tak metara, široka je 30, a visoka deset metara. Pronađeni materijalni ostaci u njoj sežu od paleolitika do ranog srednjeg vijeka, a ostaci kostura omogućuju praćenje evolucije od neandertalca prema suvremenom čovjeku.