Rast radikalnog islamizma u Europi predstavlja neuspjeh europske asimilacijske politike - tvrdi Francis Fukuyama. O nedavnom okruglom stolu o islamizmu u Europi, što ga je organiziralo sveučilište Johns Hopkins javlja Jaroslav Anders.
Stručnjaci i političari zbunjeni su novim fenomenom: sve većom popularnošću striktne, anti-zapadnjačke vrste islamskog radikalizma među europskim muslimanima od kojih su mnogi rođeni i odgojeni na Zapadu. Riječ je o često dobro obrazovanim, dobrostojećim mladim ljudima podrijetlom iz sekularnih obitelji.
Mark Vidino, talijanski stručnjak za terorizam i pisac knjige 'Al-Qaeda u Europi' kaže da je u nekim zapadnim zemljama radikalni islamizam postao novi oblik mladenačke kontrakulture: "Ona kombinira elemente islamskog fundamentalizma s kulturom urbanog geta, sličnoj onoj u Sjedinjenim Državama. Nedavno sam razgovarao s jednim francuskim obavještajnim stručnjakom koji kaže da se mnogi mladi u francuskim muslimanskim getima odijevaju kao rapperi, puše marihuanu i piju alkohol, a istodobno gledaju džihadističke video-spotove dok na skupim mobitelima imaju fotografiju Osame bin Ladena."
Mark Vidino je dodao da je privlačnost islamizma u Europi više rezultat kulturnih nego ekonomskih čimbenika.
Globaliziran islamizam, kako izgleda, nudi rješenje za krizu identiteta kroz koju prolaze mnogi mladi imigranti. Daniel Benjamin, koautor knjige 'Sljedeći napad: Budućnost rata protiv terorizma' slaže se da mnogi mladi muslimani u Europi tragaju za identitetom. Za razliku od Sjedinjenih Država, u Europi tradicionalni pojam nacije dovodi se u vezu s etničkim identitetom. Neki to pokušavaju zamijeniti pan-europskim identitetom no mladi muslimani osjećaju se isključenima iz obje varijante. "Osjećaju da nemaju nacionalni identitet, često su otuđeni od kulture zemlje iz kojih potječu. Ne vjeruju da su dio Europe" - objašnjava Daniel Benjamin.
Francis Fukuyama, profesor na Sveučilištu Johns Hopkins, nedavno je objavio knjigu 'Amerika na raskrižju'. I on smatra da je globalizirani islam posebno privlačan mladim imigrantima islamske vjere: "Tu je svojevrsni paket ideja i izvor identiteta koji odgovara na temeljno pitanje života u pluralističkom, modernom društvu koje ne pruža snažne vrijednosti koje njih mogu asimilirati."
Profesor Fukuyama dodaje da su mnoge europske zemlje odgovorile na nagli priljev imigranata politikom multikulturalizma. Ona je dovela do stvaranja etničkih enklava unutar modernog europskog društva. Stanovnici tih enklava imaju sve izraženiji osjećaj izolacija i gubitka vlastite kulture.
Umjesto takvog kulturalizma, smatra Fukuyama, Europa bi trebala ponuditi došljacima jasne europske vrijednosti te prihvatiti svakoga tko bude živio u skladu s tim vrijednostima - neovisno o etničkom i vjerskom podrijetlu. Istodobno, kaže on, europski muslimani trebaju prihvatiti činjenicu da žive u liberalnim društvima te da su određene kulturne vrijednosti jednostavno nespojive za zapadnom civilizacijom.
Budući da je radikalni islamizam proizvod otuđenja i raseljenja, on nije uhvatio jačeg korijena među muslimanima na Balkanu. No Mark Vidino dodaje da su se strani radikali pokušali infiltrirati i u te zajednice: "Humaniratne organizacije otvorile su svoje urede u Bosni, Albaniji i na Kosovu, a većina sredstava dolazila je iz Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva. Džamije i drugi centri nude drugačije viđenje islama od tradicionalnog učenja u Bosni i Albaniji. Koliko znam, radikali na tim područjima ipak nisu bili uspješni."
Sudionici panela istaknuli su da su teroristički napadi u Madridu i Londonu te ubojstvo nizozemskog redatelja Thea Van Gogha prisilili Europljane da priznaju kako imigrantske zajednice postoje u njihovim zemljama te da razmotre svoju politiku integracije i asimilacije. Sudionici panela na Sveučilištu Johns Hopkins slažu se da se Europa mora suočiti sa svojim etničkim sastavom i pronaći konstruktivni odgovor na nove izazove.
