S rastom napetosti glede iranskog nuklearnog programa, Sjedinjene Države obnavljaju optužbe da vlada u Teheranu aktivno podržava terorizam. Neki američki analitičari upozoravaju da je Iran spreman narediti terorističke napade diljem svijeta, u slučaju američke vojne akcije.
Libanonski Hezbollah, Brigade mučenika al-Akse na palestinskim teritorijima, čak možda i zloglasna al-Qaida… - za sve se ove terorističke grupe tvrdi da održavaju veze s Iranom. Američko Državno tajništvo već desetljećima tvrdi da je vlada u Teheranu aktivni sponzor terorizma. Evo što je o tome nedavno u Kongresu izjavio Henry Compton, direktor Odjela Državnog tajništva za borbu protiv terorizma.
"Iran je i 2005. godine bio najaktivniji sponzor terorizma na svijetu. Iran podržava svaku akciju koja je uperena protiv Izraela – i retorikom, i operativno a i financijski. Iran je libanonskom Hezbollahu i nizu palestinskih terorističkih skupina osigurao novac, obuku kao i naoružanje."
Kriza oko iranskog nuklearnog programa – za kojeg Zapad tvrdi da ima isključivo vojnu svrhu, te da mu je cilj izgradnja atomskog naoružanja – dodatno je užarila napetosti na relaciji Washington-Teheran. U Washingtonu se nagađa o mogućnosti preventivnih vojnih udara na ciljeve u Iranu – što administracija predsjednika Georgea Busha nije željela isključiti. James Phillips iz washingtonskog think-tanka Zaklada Heritage smatra da bi Iran mogao reagirati dvojako, ako dođe do američke vojne akcije.
"Napadima na brodove koji prevoze naftu kao i na naftne instalacije u susjednim arapskim zemljama, Iran bi doveo do daljnjeg poskupljenja nafte. Također, Iran bi pojačao podršku globalnim terorističkim mrežama, kao i grupama koje napadaju američke ciljeve u Iraku i Afganistanu. Skupina Hezbollah koja djeluje u Iranu bila bi dodatno aktivirana, ne samo za napade na Izrael već i za napade na američke ciljeve širom svijeta."
Radikalne islamske skupine – koje često financira Iran – o Zapadu imaju podvojeno često suprotstavljeno mišljenje. S jedne strane, zastupnici islamskog 'svetog rata' smatraju da su zapadna, poglavito kršćanska društva – korumpirana, te da zbog toga možda i nisu tako težak protivnik.
S druge strane, islamski radikali uvjereni su da Zapad, pogotovo Amerika, žele ostvariti potpunu dominaciju nad islamskim svijetom. Bivši agent Središnje obavještajne službe CIA-e, Michael Scheuer, smatra da Washington svojom politikom na izvjestan način potvrđuje takva uvjerenja radikalnih muslimana.
"Bilo da je riječ o našoj bezuvjetnoj podršci Izraelu, ili našoj vojnoj nazočnosti u Afganistanu, Filipinima, Iraku i Arapskom poluotoku – sve to na određeni način potvrđuje teze zastupnika jihada, koji tvrde da se Islam mora braniti. U Americi mi često ignoriramo ovakvu logiku."
Primjer terorističke primjene ideje o jihadu, 'svetom ratu' protiv Zapada može se pronaći u Libanonu, gdje djeluje ekstremna islamska organizacija Hezbollah – koju financira Iran. Članovi Hezbollaha izvršili su 1983. godine napad na bazu američkih marinaca u Bejrutu. U napadu je poginuo 241 marinac.
Savezna porota u Sjedinjenim Državama optužila je pripadnike saudijskog krila Hezbollaha – koji također prima novac od Irana – za napad na američki vojni objekt Khobar Towers u Saudijskoj Arabiji, 1996. godine. U tom je terorističkom napadu poginulo 19 američkih vojnika. Michael Scheuer kaže da radikalni islamski krugovi većinu arapskih vlada smatraju nelegalnim vladama – zato što surađuju s Amerikom i Zapadom, u globalnom ratu protiv terorizma.
"Suborci i saveznici Osame bin Ladena smatraju se u tom miljeu borcima za slobodu. Njihov glavni cilj je zbacivanje policijskih režima, poput onog u Egiptu ili saudijske kraljevske obitelji. Dobar dio mržnje prema Americi dolazi upravo zbog toga što nas smatraju zaštitnicima ovih režima."
U ovo trenutku u Iranu boravi nekoliko članova terorističke mreže al-Qaida, koja je – među ostalima - izvela i napade na New York i Washington, 11. rujna 2001. godine. Vince Canistraro, bivši stručnjak za protu-terorizam koji je radio za CIA-u, međutim nije siguran kakav je status ovih teroristi u Iranu.
"Kada je al-Qaida pobjegla iz Afganistana, nakon američke invazije, određen broj njenih vođa je otišao u Iran. Tamošnje su ih vlasti odmah zatvorile. Između 100 i dvjesto ih je deportirano u zemlje podrijetla, primjerice, Saudijsku Arabiju i Egipat. Međutim, neki od čelnika al-Qaide su i dalje u Iranu, vjerojatno u nekoj vrsti pritvora."
U Iranu je – kako se vjeruje i Saif Adel, planer terorističkih napada na ciljeve u Saudijskoj Arabiji, 2003. godine. Ovi su napadi bili izvedene izravno s teritorija Irana. U prošlosti je vjerski režim u Teheranu negirao povezanost s al-Qaidom. Stručnjak za Srednji istok John Calabrese sumnja da će se Iran poslužiti al-Qaidom, u nekom budućem napadu na Sjedinjene Države.
"Sumnjam da će Iran biti ovisan o al-Qaidi, ukoliko želi napasti globalne američke ili zapadne ciljeve, ili pak ciljeve na teritoriju Sjedinjenih Država. Naime, Iranci imaju razgranatu i vrlo rafiniranu mrežu vlastitih agenata i operativaca po cijelom svijetu. Njima ne treba al-Qaida."
Međutim, veze između Irana i terorističke mreže Osame bin Ladena nisu do kraja objašnjene. Neki američki obavještajci tvrde da iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad nastoji produbiti odnose s al-Qaidom, kako bi ojačao utjecaj Teherana i na tom planu. S druge strane, vlada u Teheranu tvrdi da se na iranskom teritoriju ne nalazi niti jedan pripadnik al-Qaide.
Treba podsjetiti da američki navodi o vezama Teherana s terorističkim grupama širom svijeta podsjećaju na optužbe koje je Washington slao na račun Iraka, neposredno pred invaziju u proljeće 2003. godine. Međutim, američki stručnjaci tvrde da su optužbe protiv Irana mnogo konkretnije, iako su stvarne namjere vjerskog režima u Teheranu, u velikoj mjeri, još uvijek nepoznanica.
