Usprkos upitima o legitimnosti i optužbama za pristranost, Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na područjima bivše Jugoslavije – ICTY – pokazao se 'iznimno uspješnim eksperimentom', kaže bivši predsjednik tribunala, sudac Theodor Meron.
Theodor Meron, istaknuti pravnik i sudac Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, izjavio je na konferenciji Američke udruge za međunarodno pravo, u Washingtonu, da, nakon nedavne smrti Slobodana Miloševića, šačica komentatora stavlja pod upit učinkovitost međunarodnih tribunala. No, po njegovom mišljenju, njihovoj skepsi nema mjesta. "Činjenica da je jedan branjenik umro kako se primicalo kraju njegovo suđenje ne dovodi u pitanje činjenicu da su u desecima drugih slučajeva i Haški tribunal i Tribunal za Ruandu pokazali da međunarodno pravo može biti primijenjeno pošteno i nepristrano, te da osobe koje prekrše zakone neće ostati nekažnjene. Sama činjenica da je Milošević odgovarao pred tribunalom u Haagu pod vrlo teškim optužbama ističe da su i najveći moćnici povrgnuti vladavini zakona".
Neki kritičari tvrde da je tribunal nepotrebno odužio suđenje Miloševiću umjesto da je brzo donio presudu. Ali, Theodore Meron ističe da su odgode bile izazvane upravo zato što je sud vrlo detaljno proučavao dokaze i poštivao fizičko stanje branjenika. "Tribunal je u mnogo navrata pokazao svoju odlučnost da branjeniku osigura pošteno suđenje, udovoljavajući zdravstvenim potrebama gospodina Miloševića, kao i njegoj želji da sam vodi svoju obranu. To je, više od ičega drugog, bio razlog tako dugog trajanja njegovog suđenja".
Međunarodni tribunali za bivšu Jugoslaviju i za Runadu bili su osnovani u skladu sa stavkom 7 Povelje Ujedinjenih naroda. S obzirom da nemaju ni izvršno ni zakonodavno tijelo, ovi tribunali ovise o voljnoj suradnji svih članica svjetske organizacije. Theodore Meron kaže da je isprva suradnja bila mnogo više iznimka nego pravilo. Nedavno, međutim, podrška iz samih regija se značajno povećala, o čemu svjedoči i uhićenje bivšeg hrvatskog generala Ante Gotovine u Španjolskoj. "Prošle godine se broj privedenih optuženika povećao za 50 posto, tako da se do sada 96 posto osoba protiv kojih su podignute optužnice ili predalo ili je bilo zarobljeno. To se, čini mi se, može usporediti s rezultatima istražno-pravosudnih organa u pojedinim državama".
No, ne surađuju sve vlade zemalja Balkana podjednako dobro, kaže sudac Meron. On naglašava da su dvojica optuženih čelnika bosanskih Srba, Ratko Mladić i Radovan Karadžić, još uvijek na slobodi. Ipak, on smatra da su se međunarodni tribunali za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i u Ruandi pokazali 'iznimno uspješnim eksperimentom'. "U tim područjima, presude tribunala sve se više prihvaćaju kao povijesni zapisi. Žrtvama jezivih zločina ti tribunali daju priliku da ispričaju svoju priču. Oni su pridonijeli stabilnosti regija privevši pred lice pravde osobe koje bi inače još uvijek bile na slobodi, pa čak i aktivne u vladi, vojsci ili na društvenom planu!.
Po mišljenju suca Merona, unatoč prvotne skeptičnosti nekih pravnih stručnjaka, međunarodni tribunali za ratne zločine dokazali su da međunarodno pravo može biti primijenjeno pošteno i nepristrano i u pojedinačnim slučajevima. On kaže da su udruživanjem elemenata različitih pravnih sustava tribunali prodrli na novo područje i uspostavili nove procedure, a, u budućnosti, oni bi mogli postati redoviti element međunarodnih odnosa.