Bijela kuća je nedavno objavila novu strategiju nacionalne sigurnosti. Iako ovaj dokument potvrđuje doktrinu preventivnog rata, on naglašava da je izgradnja demokracije u inozemstvu najbolji način da se svijet suprotstavi terorizmu i oružju za masovno uništenje. Ovaj strateški dokument američke vlade identificira Iran kao vjerojatno najveći budući izazov Sjedinjenim Državama.
Najnovija verzija dokumenta o strategiji nacionalne sigurnosti je osuvremenjena verzija sličnog dokumenta koji je objavljen u rujnu 2002. Bilo je to godinu dana nakon terorističkih napada na New York i Washington i neposredno pred invaziju na Saddamov Irak. Strategija i dalje predviđa mogućnost 'preventivnog napada' – jer kako se navodi – 'Sjedinjene Države ne mogu pasivno čekati da se ostvari ozbiljna prijetnja napadača'.
Ovaj vladin dokument inače navodi da američka vanjska politika - kada je u pitanju rješavanje prijepornih situacija - 'daje snažnu prednost diplomaciji, u odnosu na vojnu silu',. Carlos Pascual iz Instituta Brookings u Washingtonu kaže da je pomoć u izgradnji demokracije još uvijek ključni aspekt vanjske politike predsjednika Georgea Busha.
"Strategija nacionalne sigurnost posebnu pozornost poklanja demokraciji. Ona je i konačni cilj, a i sredstvo za postizanje drugih ciljeva… Demokracija je čimbenik koji se uzima u obzir u cijelom nizu odluka, primjerice kojoj zemlji treba dati koliko pomoći."
Michael O'Hanlon, stručnjak za strateška pitanja koji također radi u Institutu Brookings, smatra da je dobro što administracija predsjednika Busha nije odustala od mogućnosti preventivnog napada – ako Americi prijeti 'ozbiljna opasnost'. To pokazuje i proračunski prioritet financiranja snaga za specijalne namjene – kaže Michael O'Hanlon.
"Vojska je u prilično dobrom stanju. Jedino što je prilično rastegnuta, zbog Iraka. Ne brine me kako će vojska reagirati ako se al-Qaida recimo pojavi u Jemenu ili Somaliji. Mislim da imamo dobre vojne kapacitete."
Najnovija strategija nacionalne sigurnosti poziva na stvaranje 'demokratskih država koje funkcioniraju'. Time se implicira da nije dovoljno da neka zemlja organizira slobodne izbore, već je važno da postoje solidne demokratske institucije. Martin Indyk, stručnjak za Srednji istok i bivši američki veleposlanik u Izraelu, navodi kao primjer nedavnu pobjedu ekstremnog Hamasa, na izborima za palestinsko zakonodavno tijelo. Postoji zabrinutost da radikalnim islamističkim organizacijama pogoduju slobodni izbori – kaže Indyk.
"Snage koje nastojimo poraziti u 'ratu ideja', upravo one se koriste demokracijom, da dođu na vlast. Prema tome, demokracija sama po sebi ne može biti lijek protiv terorizma, ukoliko se njome koriste teroristi i na temelju nje ostvaruju prednost."
U vezi s iranskim nuklearnim programom, za kojeg Zapad tvrdi da ima vojnu svrhu, nova američka strategija nacionalne sigurnosti navodi da je najvažnije da se problem riješi diplomatskim putem. Dokument ne specificira što će se dogoditi ako diplomacija ne uspije. Savjetnik predsjednika Busha za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley tvrdi da postoje naznake da je Teheran počeo pridavati pažnju zabrinutosti međunarodne zajednice.
"Iransko čelništvo počelo je raspravu o ovom problemu. Nadajmo se da će doći i do debate između čelništva i naroda, o tome je li to smjer koji je dobar za Iran. Ova je rasprava počela samo zato jer je u Teheran stigao koordinirani odgovor međunarodne zajednice."
Nova američka strategija nacionalne sigurnosti navodi da je konačni cilj demokracije – kraj tiranije na svjetskoj političkoj sceni.