Prema dnevniku Washington Post gotovo svi Amerikanci čije je telefonske razgovore savezna vlada prisluškivala na kraju su klasificirani kao 'osobe od kojih ne prijeti teroristička opasnost'.
Tijekom kontroverznog programa elektronskog prisluškivanja – bez zakonski obaveznog sudskog naloga – praćeno je više tisuća osoba.
U Senatu Sjedinjenih Država sutra počinju svjedočenja na kojima će ministar pravosuđa Alberto Gonzales senatorima objasniti zbog čega je u jesen 2001. vlada odlučila – bez obaveznog sudskog naloga – elektronski prisluškivati telefonske razgovore tisuća Amerikanaca, za koje se sumnjalo da su u vezi s teroristima.
Predsjedatelj senatskog Odbora za pravosuđe, republikanac Arlen Specter izjavio je da ga posebno zanima zbog čega su građani prisluškivani bez sudskog naloga – koji je po zakonu obavezan. 'Do sada su vladina objašnjenja bila prilično čudna i nerealistična' – izjavio je senator Specter mreži ABC.
Prema Washington Postu, obavještajni djelatnici koji su pratili telefonske razgovore s inozemstvom, nisu zabilježili gotovo ništa sumnjivo.
Prema ovom listu, svake godine, nakon 2001., elektronski se pratilo i komunikacije na unutrašnjim linijama manje od deset državljana Sjedinjenih Država ili stranaca koji imaju prebivalište u Americi – jer su oni svojim razgovorima s inozemstvom probudili sumnju američkih sigurnosnih službi.
General Michael Heyden, zamjenik čelnika nacionalnih obavještajnih službi, u intervjuu za mrežu Fox, nije želio potvrditi ovo novinsko izvješće, rekavši jedino da postoje i drugi kriteriji za procjenjivanje nekog obavještajnog programa, osim navedenih statistika.
Administracija predsjednika Busha oštro je kritizirana zbog elektronskog praćenja međunarodnih komunikacija, koje je uvedeno nakon terorističkih napada 2001. godine. Prema američkom zakonu za takvo je praćenje potreban sudski nalog, no Bijela kuća tvrdi da je postupala u okviru zakona.
