Američko – hrvatske odnose u 2005-oj godini mogli bismo promatrati u tri kategorije: sport, ratni zločini i turizam. To su, naime, tri glavne kategorije u kojima se u Americi govorilo i pisalo o Republici Hrvatskoj.
Ožujak je u američko-hrvatskim odnosima bio – sportski mjesec: U Carsonu, predgradju Los Angelesa, u okviru četvrtfinala Davis Cupa sastali su se tenisači Hrvatske i Sjedinjenih Država. Za Amerikance je, uz Andya Roddicka, igrao i legendarni Andre Agassi. Za Hrvate – Ljubičić i Ančić. Izbornik Nikola Pilić je rekao:” "Ako pobijedimo Amerikance na njihovom terenu, osvajamo Davis Cup!” Podsmiješljivi izrazi lica američkih novinara uskoro su bili zamijenjeni čudjenjem da bi se sve okončalo zapanjenošću, a na hrvatskoj strani – naravno, ogromnim zadovoljstvom. Odjednom su Amerikanci, koji su pratili ovaj teniski meč, svi znali sve o Ivanu Ljubičiću, pitali smo koliko i što znaju o Hrvatskoj? Hrvatska je za Amerikance dobro mjesto za odmor, ali nisu baš svi sigurni pripadali Bratislava Hrvatskoj ili Slovačkoj”.
Tako je bilo u ožujku, a mnogi su i to naučili kako se približavalo ljeto, pa je u protekloj godini Hrvatsku posjetilo 128 tisuća Amerikanaca, što je za 39 posto više nego u 2004-oj. U ovoj se godini očekuje povećanje za dodatnih 10 posto – najavljuju turistički stručnjaci. Uostalom - Amerikancima će jedna od najpoželjnijih turistička destinacija u 2006-oj godini biti – Hrvatska – objavila je Nacionalna udruga američkih turoperatora. Da podsjetimo - američki magazin National Georgraphic Adventure proglasio je Hrvatsku najpoželjnijim svjetskim odredištem za 2006-tu godinu za aktivni odmor i pustolovni turizam. Amerikanci, inače, najviše posjećuju Dubrovnik, a sve je popularnije odredište i otok Hvar.
Negdje u ljeto američko-hrvatski odnosi su dobili intezivniju političku dimenziju, isključivo gledanu kroz suradnju zagreba s Haaškim tribunalom.” 13. lipnja je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izvjestila je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda da Hrvatska još ne surađuje u potpunosti s Haškim sudom i procijenila da će biti potrebno još nekoliko mjeseci kako bi se utvrdilo čine li hrvatske vlasti sve što mogu kako bi uhitile i prebacile generala Antu Gotovinu u Den Haag. 19. srpnja u Washington stiže hrvatski premijer Ivo Sanader koji je sudjelovao na konferenciji udruge kozervativnih stranaka, a tom je prilikom američkoj administraciji predočio akcijski plan u šest točaka za rješavanje slučaja Gotovine.
Početak listopada je već ušao u hrvatsku povijest, osobito treći dan tog mjeseca, kada je Carla del Ponte iznenada rekla da Hrvatska u potpunosti suradjuje s Haaškim sudom, nakon čega je Europska Unija odmah donijela odluku o početku pregovora o učlanjenju Hrvatske. Medjutim, američki se stav o Hrvatskoj nije ni za «dlaku» promijenio te je Zagrebu opet poručeno: «Nećete dobiti našu potporu za ulazak u NATO savez sve dok general Gotovina ne bude u den Haagu!»
A, onda – 7.prosinca, vijest godine stiže iz Španjolske – na Kanarskim otocima je uhićen general Ante Gotovina koji se nakon tri dana našao u pritvoru haškog suda. Dalje je sve išlo astronomskom brzinom, uz zaključak da su američko-hrvatski odnosi su u 2005. zabilježili nagli uspon nakon što je uhićen odbjegli haški optuženik Ante Gotovina. State Department, koji je ranije zbog Gotovine uskraćivao Hrvatskoj ključnu potporu Sjedinjenih Država za NATO, nakon uhićenja je objavio da je Hrvatska napravila veliki korak naprijed prema članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.
14.prosinca u Zastupničkom domu američkog Kongresa usvojena je rezolucija kojom se Republici Hrvatskoj daje podrška za ulazak u NATO savez. Sponzor ove rezolucije je bio republikanski kongresnik iz Kalifornije Elton Gargelly. 15-og prosinca je Carla del Ponte ponovno u New Yorku gdje je, pred Vijećem sigurnosti UN-a, izrazila zahvalnost hrvatskoj Vladi za privođenje odbjegloga optuženika Ante Gotovine pred Haški sud i rekla da su hrvatske vlasti 29.rujna osigurale podatke o tome gdje se nalazio Gotovina.
22. prosinca i u Senatu je, pod sponzorstvom senatora Georga Voinovicha, čiji je otac hrvatski Srbin, usvojena slična rezolucija onoj iz Zastupničkog doma, a u njoj su senatori pohvalili demokratski napredak Hrvatske i njezinu suradnju s Haškim sudom te preporučili što brže uključenje Hrvatske u NATO savez. Može li se predvidjeti razvoj događaja u drugim vidovima američko-hrvatskih odnosa? Može, ali bolje je to ne činiti, jer ima tu dosta tema – na primjer Irak, zatim izuzeće Amerikanaca od jurisdikcije stalnog suda za ratne zločine - koje mogu svakog prognozera dovesti u neugodnu situaciju.
