Klimatska očitavanja s više od 7 tisuća meteoroloških postaja diljem svijeta pokazuju da se 2005. godina izjednačila s 1998. kao najtoplijom godinom otkako se bilježe takvi podaci. Znanstvenici kažu da se globalni val vrućine očituje značajnim posljedicama po život na našem planetu.
Zima nakratko sakriva činjenicu koju znanstvenici znaju već godinama: svijet postaje sve topliji. Nakon tri godine stalnog zatopljavanja, prosječna temperatura u čitavom svijetu u 2005. porasla je za 0,27 stupnjeva Celsiusa, izjednačivši rekord 1998. godine kao najvrućije godine u meteorološkim zapisima. Sam porast možda i nije velik, ali njegove posljedice, kako kažu znanstvenici, jesu. Jedna od njih, Karen Masters, kaže da se šume suše, prijeteći izumiranjem nekih životinjskih i biljnih vrsta: "Ne znam kako bi se izumiranje moglo izbjeći s takvim promjenama."
Niti ljudi nisu imuni. Studija u časopisu "Nature" potvrđuje ranije procjene da svake godine umre 150 tisuća ljudi više, te da pet milijuna više ljudi obolijeva, jer globalno zatopljavanje pogoduje širenju bolesti koje se prenose insektima i vodom, posebice u siromašnim zemljama.
Problemi nastupaju i na područjima gdje živi vrlo malo ljudi. Na Arktiku, topljenje leda tjera polarne medvjede da sve dalje tragaju za hranom, a mnogi se i utapaju na otvorenom moru ne uspjevši doći do spasonosne sante. Dr. Lara Hansen iz organizacije World Wildlife Fund smatra da su sjeverni medvjedi sučeljeni s katastrofom, jer ovise o morskom ledu i za lov i za razmnožavanje: "Znamo da ženke polarnih medvjeda moraju dostići određenu minimalnu težinu da bi uopće bile sposobne za razmnožavanje, a danas je stanje već takvo da im je težina pala vrlo blizu te kritične granice."
Stanje je navelo najmanje tri organizacije za zaštitu okoliša da tuže američku vladu kako bi ona proglasila sjeverne medvjede ugroženom vrstom, kojoj opasnost prijeti prvenstveno od globalnog zatopljavanja. Karen Siegel je odvjetnica koja zastupa pitanja iz problematike zaštite okoliša: "To će administraciju predsjednika Busha natjerati da se po prvi puta sučeli s pitanjem globalnog zatopljavanja u jednom sudskom procesu."
Sve veći broj stručnjaka za rastuće temperature u svijetu okrivljuje uporabu fosilnih goriva i druge aktivnosti koje u atmosferu izbacuju ugljični dioksid i takozvane 'stakleničke plinove'. Sjedinjene Države, koje su najveći potrošač energije u svijetu, ostaju jedina od razvijenih zemalja koja se nije pridružila Protokolu iz Kyota, međunarodnom sporazumu o ograničavanju izbacivanja stakleničkih plinova.
Kanadski premijer Paul Martin kritizirao je administraciju predsjednika Busha na nedavnoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama: "Neodlučnim zemljama, uključujući i Sjedinjene Države, ja bih poručio: postoji nešto što se zove globalna savjest, a sada je došlo vrijeme da se tu savjest posluša."
Američki veleposlanik David Wilkins branio je poziciju Sjedinjenih Država, rekavši da one smanjuju ispuštanje stakleničkih plinova i promiču uporabu čišćih izvora energije: Ako govorimo o globalnoj savjesnosti, onda se Sjedinjene Države ponašaju vrlo odgovorno. U stvarima vezanim uz klimatske promjene, mi činimo značajan napredak, znatno veći od mnogih zemalja koje nas najglasnije kritiziraju."
Neki znanstvenici predviđaju da će srednja temperatura u svijetu porasti za daljnju trećinu jednog celzijevog stupnja do 2030. godine, a za čitav stupanj ili dva do kraja ovog stoljeća.