Vjeran Pavlaković je rodjen u Zagrebu 1974.godine, a kao četvorogodišnje dijete došao je s roditeljima u američku saveznu državu Washington i grad Seattle. U siječnu ove godine na Sveučilištu Washington doktorirao je povijest, a trenutno se bavi znanstveno-istraživačkim radom u Centru Woodrow Wilson u glavnom američkom gradu.
Doktor Pavlaković je na Fakultetu za medjunarodne odnose pri Sveučilištu George Washington održao predavanje o temi 'Hrvatska i Medjunarodni sud za ratne zločine – Fenomen Ante Gotovina', tijekom kojeg je ocijenio da slučaj Gotovina sada ima realitivno malo utjecaja na glavna kretanja unutar hrvatske politike, jer su stranke koje podupiru Gotovinu marginalizirane: “Njega kao neki svoj simbol često koriste one političke struje koje odbijaju prihvatiti glavne trendove aktualne hrvatske politike, odnosno oni koji se protive ulasku u Europsku uniju i NATO savez” – kazao je Pavlaković kojeg smo upitali: “Zbog čega je Ante Gotovina toliko prisutna tema u Hrvatskoj i odnosima Hrvatske s trans-atlanskim institucijama?”
Vjeran Pavlaković: “To je vrlo zanimljiva tema i pitam se zbog čega je on u središtu pozornosti, a ne, recimo – Markač ili Čermak – čije su optužnice, da tako kažem, opasnije, jer uključuju cijeli hrvatski politički vrh iz devedesetih. Zašto njih dvojica nisu postavljeni na plakatima kao heroji? Zato što su oni otišli dragovoljno na sud, a Gotovina je u bjegstvu. To koriste ljudi koji pripadaju nekim anti-europskim političkim strujanjima u Hrvatskoj.”
Glas Amerike: Kako gledate na činjenicu da se ime Ante Gotovine, u inozemstvu, uvijek veže uz imena Radovana Karadžića i Ratka Mladića, što kod ljudi u Hrvatskoj izaziva veliko negodovanje?
Vjeran Pavlaković: “ Slažem se da je to problem i možda je to jedan od razloga što su ljudi u Hrvatskoj protiv Haškog tribunala…Zanimljivo je da se Ante Gotovina, potpuno iznenada, 2003-će godine, našao na istoj razini kao i Karadžić i Mladić iako je, do tada, jedva bio spominjan. Mislim da je haški sud trebao nekoga iz Hrvatske, da ne budu samo Srbi optuženi, a trebao im je netko da odgovara za “Oluju.” General Bobetko je već bio umro, Tudjman i Šušak takodjer, tako da je Gotovina ostao jedini na vrhu tko je mogao odgovarati za neke zločine.”
Glas Amerike: Bi li za sviju, pa i za generala Gotovinu bilo bolje da se predao Haškom sudu?
Vjeran Pavlaković: “ Naravno. On je imao priliku još 1998.godine, kada je pozvan na razgovor ili odmah kada je protiv njega bila podignuta optužnica. Pogledajte slučajeve generala Ademija i Norca čija su sudjenja s haškog suda, prebačena u Hrvatsku. Možda bi se to dogodilo i s njegovim slučajem. To njegov odvjetnik sada i traži…, a fenomen Gotovina i jeste dobio tako velike razmjere, jer je on u bjegstvu…Drugu stranu tog “simbola Gotovina” čini Carla del Ponte, glavna haška tužiteljica. Onoliko koliko su Hrvati protiv toga da se Gotovina pošalje u den Haag, toliko je ona za to da se on mora odmah pojaviti na tom sudu….Nijedno od njih sada ne želi popustiti.”
Glas Amerike: Kako gledate na američka stajališta glede ratnih zločina, osobito slučaja Gotovina?
Vjeran Pavlaković: “Problem je što Amerika ne želi slati svoje vojnike na bilo kakav medjunarodni sud, a to isto traži od Hrvatske. Zatim, imamo podatke da su Amerikanci bili umiješani u akciju “Oluja”, ne znam sve detalje o tome i možda ih nećemo znati još nekoliko godina, ali tu je nešto bilo…Europska unija je rekla da Hrvatska može otpočeti razgovore o učlanjenju bez Gotovine u den Haagu, da bi nekoliko dana kasnije podtajnik u State Departmentu, Nicholas Burns rekao da bi Hrvatska mogla pristupiti NATO savezu ukoliko uhvati i isporuči Gotovinu. Ne mislim da je to fer, ali smatram da se Gotovina treba predati i braniti i sebe i Hrvatsku i akciju “Oluja” pred sudom.”
Glas Amerike: Tko bi trebao pisati povijest onoga što se dogadjalo 90-tih…Arhivi još nisu otvoreni, ali ima dosta živih svjedoka?
Vjeran Pavlaković: “To je vrlo važno pitanje zato što imate srpsku verziju, hrvatsku verziju, medjunarodnu verziju i verziju Haškog suda…Trebalo bi nekako zajednički koristiti ogromni arhiv Haškog tribunala…Povijest ne bi trebala nametana izvana, nego je treba pisati iznutra, ali da to bude otvoren process u kojem bi sudjelovale sve strane i povijest treba prepustiti povjesničarima, a ne novinarima i političarima” – rekao je na kraju interviewa američki povijesničar hrvatskog podrijetla Vjeran Pavlaković.
