Žestoka i vrlo emocionalna rasprava u Zastupničkom domu Kongresa o Iraku, piše "New York Times", pokazala je u punoj mjeri političke napetosti u američkom zakonodavnom tijelu, teške stranačke svađe, te širenje etičkih istraga, a sve uoči sve bližih kongresnih izbora u jesen slijedeće godine. S popularnošću predsjednika Busha na najnižoj razini otkako je bio izabran na prvi mandat, 2000, stanje u Kongresu postaje sve užarenije jer se Demokratima pružaju sve bolje šanse da republikancima smanje ili čak i otmu većinu u jednom ili drugom domu Kongresa.
Posljednja rasprava oko prijedloga zakonske mjere o povlačenju američke vojske iz Iraka isto tako pokazuje – piše njujorški list – da će rat u Iraku možda biti središnje pitanje tih izbora, a svaka promjena do koje će doći u toj zemlji – ili, ako do njih ne dođe! – rezultirat će teškim političkim posljedicama u Sjedinjenim Državama. Kako sada izgleda, piše Times, najveća pitanje domaće politike – reforma sustava državnih mirovina, izmjene poreznih zakona, pitanje nezakonitog useljavanja, te rastući troškovi goriva – zasjenjena su zbivanjima u Iraku.
U tom smislu, na političku scenu izlaze i neki neočekivani igrači, kako piše "Washington Post" – američki gradovi pokazuju da je sva politika lokalna, pa čak i ona u vezi s Irakom. Gradsko vijeće Chicaga posljednje je u nizu od 67 gradova diljem Amerike koji su se oglasili rezolucijama pozivajući na povlačenje američkih postrojbi iz Iraka. Osim Chicaga, tako su se oglasili, između ostalih, i Chapel Hill, u Sjevernoj Carolini, Gary u Indiani, desetak gradova Vermonta, Berkeley u Californiji, te Cambridge u Massachusettsu.
U svim se rezolucijama poziva na što brže povlačenje američke vojske uz slanje nevojne pomoći neophodne za sigurnost iračkih građana, kao i za obnovu te zemlje. Čikaška rezolucija dodaje i neke brojke. Preračunavši koštanje tog rata u iznos koji otpada na treći po veličini grad u Americi, čikaški vijećnici kažu da su s tim novcem mogli platiti školovanje gotovo 240 tisuća djece tijekom jedne godine, ili platiti plaće 31 tisuće nastavnika i učitelja u školama, piše "Washington Post".