Bostonski "Christian Science Monitor" piše o planu svemirskih istraživanja: sonde do površine Mjeseca, izgradnja dovoljno jakih raketa da se na Mjesec pošalju letjelice s ljudskom posadom i njihovom opremom, a potom i prva prava lunarna ekspedicija … sve prije 2020. godine. Jedini problem, piše bostonski list, leži u činjenici da to nije samo američki plan povratka na Mjesec, nego i kineski za prvi dolazak tamo.
Dok u Washingtonu Kongres tek razmatra kako bi se namakli novci za najavljena svemirska istraživanja s ljudskom posadom, Kina već na tome intenzivno radi. Rezultat bi mogao biti, kaže Monitor, gubitak do sada neupitnog primata Sjedinjenih Država u svemirskim istraživanjima. Problem je mnogo širi od samog stupanja na tlo Mjeseca: mogućnost da se i težište znanosti i tehnologije pomakne prema Aziji ukoliko Amerika ne uspije adekvatno podržati svoja istraživanja.
NASA se našla u središtu takvih zabrinutosti kada je njezin direktor najavio da će se, zbog smanjenja financiranja, morati napraviti 'rezovi' u temeljnim istraživanjima i razvitku tehnologije. Kongresni zastupnici odmah su se zabrinuli oko sposobnosti ove agencije da – kao do sada – privlači u svoje kadrove najbolje mlade umove. To znači i gubitak premoći u znanju i intelektualnom potencijalu, piše "Christian Science Monitor".
S bruto društvenim proizvodom od 7,3 bilijuna dolara – drugim u svijetu nakon Sjedinjenih Država – Kina će već ove godine postati druga svemirska sila, pretekavši Japan. No, u smislu potrošnje na istraživanja i tehnologiju vezanu uz svemir, Azija, kao kontinent, već je ove godine izjednačena s oba američka kontinenta, a slijedeće će ih preteći.
"New York Times" piše o naporima da se u New Orleansu uspostave barem osnovni uvjeti života, ističući nešto što su građani koji trenutno žive u tom gradu dočekali s ovacijama: povratak normalne dostave paketa na adrese u centru grada. Uz to, i trgovine u tom dijelu grada počele su raditi kao i prije, a na ulicama se nađe i mnogo glazbe, pa i veselja. No, tako je u središtu, onome dijelu grada koji nije bio poplavljen niti razoren. Kilometar dalje od toga, život još nije ni blizu ikakvom povratku, opisuje njujorški list, ističući da su se lokalni dužnosnici već pomirili s činjenicom da je zauvijek izgubljeno barem pola od nekadašnjih 115 tisuća malih biznisa u gradu.