Najviši svjetski javnozdravstveni dužnosnici upozoravaju na mogućnost pandemije ptičje gripe. Vrlo opasni soj virusa ptičje gripe zarazio je ptice i perad od istočne Azije sve do Europe. Zaraze ljudi za sada su relativno rijetke – ukupno 117 slučajeva, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji – i u svim se slučajevima radilo o zarazi osoba u kontaktu s bolesnim pticama. Ovaj je soj virusa iznimno smrtonosan.
Dr. Greg Poland, iz Klinike Mayo, kaže da su trenutno ispunjena dva od potrebna tri uvjeta za globalnu epidemiju gripe, odnosno pandemiju: prvi: da već postoji novi virus, na koji ljudi nisu imali prilike razviti imunitet, i, drugi, da virus može zaraziti i izazvati bolest kod ljudi. "Preostali uvjet potreban za razvitak pandemije je da virus razvije sposobnost prijenosa izravno s čovjeka na čovjeka. Kada se to dogodi, imat ćemo nove vremenske odrednice – 'prije' i 'poslije' pandemije".
Znanstvenici upozoravaju da bi virus mogao mutirati, te tako dobiti sposobnost izravnog prenošenja među ljudima. Na nedavnom brifingu za osoblje Kongresa, na Capitol Hillu, dr. Tara O'Toole, sa Sveučilišta Pittsburgha, naglasila je hitnost ove opasnosti. 'Ne radi se samo o još jednom zdravstvenom pitanju,' rekla je i naglasila: 'Ako dođe do takve pandemije, to će biti katastrofa koja će uništiti čitave zemlje.'
Najbolja usporedba o kakvoj se opasnosti radi vjerojatno je pandemija gripe iz 1918. koja je iza sebe diljem svijeta ostavila između 20 i 50 milijuna mrtvih. U Sjedinjenim Državama, umrlo je 675 tisuća ljudi. Danas, međutim, s trostruko većim brojem stanovnika, moglo bi se očekivati da bi isti takav virus usmrtio tri puta više ljudi. "Te su brojke rezultat pandemije virusa sa stopom smrtnosti od jedan ili dva posto, a ne 40 do 50 posto, kakvu vidimo kod ovog soja ptičje gripe".
Globalna epidemija smrtonosne gripe mogla bi praktički zaustaviti gospodarstva u pogođenim zemljama. Dr. Constance Hanna, direktorica za medicinska pitanja u korporaciji Honeywell, opisala je mogući scenarij. "Zamislite samo da vodite biznis i da vam 20 do 30 posto uposlenika ne dođe na posao. Neki ne bi došli zbog bolesti, drugi zato što njeguju bolesne članove obitelji, treći zbog zatvorenih škola. Sustavi javnog prijevoza bi bili vjerojatno jako pogođeni, neki čak više ne bi vozili. Zbog problema s prijevozom, ne biste uspjeli poslati robu, niti primiti sirovine ili neophodne dijelove. A, da se ni ne spominje eventualno otkazivanje temeljne infrastrukture – opskrbe hranom, vodom, energijom".
Naravno, za razliku od 1918, danas su nam na raspolaganju moderni lijekovi i cjepiva. Ali, to nas možda neće spasiti, kaže Jeffrey Levi, sa Sveučilišta George Washington, ako neće biti dovoljno novca i dobre organizacije. "To zahtijeva veliko ulaganje u povećanje kapaciteta za proizvodnju lijekova i cjepiva, u povećanje brzine kojom se može pokrenuti proizvodnja cjepiva, i, konačno, u organzaciju i brzinu kojom bi cjepiva stigla do korisnika. Trebaju nam i antivirusni lijekovi i to prilične zalihe. Uz to, treba razraditi načine distribucije i lijekova i cjepiva".
Dr. Levi procjenjuje da bi priprema za pandemiju gripe samo u Americi koštala i do 8 milijardi dolara. On naglašava potrebu da se pruži podrška Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, koja je u svakom trenutku točno upoznata sa stanjem širenja zaraze među pticama.