Christian Science Monitor se pita može li Saddam Hussein imati pošteno i pravedno suđenje. Kad se danas podigne zastor na prvom suđenju Saddamu Husseinu, publika će se nalaziti i daleko izvan bagdadske sudnice u kojoj će se suditi bivšem iračkom diktatoru. Zagovornici međunarodne pravde, nestrpljivi da prošire doseg zakona na diktatore posvuda, pratit će da vide kako Posebni irački tribunal postupa dok suci sude za neke od najtežih zločine na svijetu. Način na koji je postupak organiziran, međutim, podijelilo je stručnjake za pravdu. Neki kažu da je Saddama trebalo izvesti pred neki međunarodni tribunal, kao što je bio sud u Nurnberg na kojem se sudilo nacistima, a ne domaći irački sud.
Od nurberškog suda naovamo takvi su sudovi pridonosili ideji da zločini protiv čovječnosti traže suđenje u sudovima sa širim ovlastima od nacionalnih tribunala. Bostonski list navodi mišljenje Richarda Dickera iz organizacije Human Rights Watch u New Yorku. On kaže da je suđenje Saddamu Husseinu "napuštanje glavnog tijeka procesa protiv viših dužnosnika nakon nekog sukoba, kao što je bio slučaj u Ruandi, Sierra Leoneu i bivšoj Jugoslaviji. To su krajnje teški procesi i u najpovoljnijim okolnostima, kaže gospodin Dicker, a predstavljaju neizdrživi teret za tek uspostavljene ili obnovljene sudske sustave – piše Christian Science Monitor, zaključujući kako ovaj proces možda neće zadovoljiti međunarodne standarde za pošteno suđenje.
New York Times piše o vrtoglavom rastu školarina za američke koledže i sveučilišta. Prosječna školarina za visokoškolsko obrazovanje opet se ove godine povećavala brže od inflacije, međutim stopa rasta je ponešto usporila u usporedbi s razdobljem svojevrsne ekplozije troškova. Godišnja školarina na javnim sveučilištima povećala se za 365 dolara odnosno 7,1 posto nakon godine u kojoj je stopa inflacije bila znatno niža. Na privatnim sveučilištima godina dana studiranja poskupila je u prosjeku za 1.190 dolara, odnosno 5,9 posto.
Ukupni troškovi studiranja na javnim sveučilištima, u što je uključena školarina, troškovi boravka, knjige i oprema, iznose 15,556 dolara za godinu dana. Na privatnim sveučilištima ti troškovi u prosjeku iznose više negoli dvostruko - 31,916 dolara. Iznos novca koji studenti mogu posuditi uz povoljnu kamatnu stopu u programima savezne vlade, s druge strane, godinama je već nepromijenjen – piše današnji New York Times – tako da se studenti u sve većoj mjeri za obrazovne zajmove okreću privatnim izvorima, naravno, sa znatno većom kamatnom stopom.