Dužnosnici u Iraku i dalje broje milijune papirnatih glasačkih listića od subotnjeg referenduma, dok nepotpuni rezultati ukazuju na to da će nacrt ustava biti usvojen. Međutim, analitičari srednje istočnih prilika upozoravaju da, čak i da ustav bude ratificiran, nema nikakvih jamstava da će se uskoro u Iraku uspostaviti mir i demokracija.
Preliminarni i neslužbeni rezultati ukazuju da je – kako se i očekivalo – ustav usvojen u sjevernim pokrajinama u kojima su Kurdi većinsko stanovništvo i u južnom Iraku gdje većinu čine šijitski muslimani. Kako se čini, sunitski muslimani koji žive u središnjem dijelu zemlje nisu uspjeli u nastojanjima da se ustav odbaci.
Viši analitičar Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu Anthony Cordesman smatra da čak i da službeni rezultati pokažu da je ustav usvojen, situacija u Iraku i dalje ostaje vrlo nestabilna. "Da li je to stabilna demokracija? Da li to znači ukoliko dođe do građanskog rata da se neće pojaviti neki diktator ili da neće doći do podjele zemlje? Mogu li stranke koje su danas ujedinjene otići svaka svojim putem i postati nasilne ili se jednostavno okrenuti autoritarnijem stilu vladanja. Naravno da mogu. Ništa tamo još nije stabilno".
Mnogi suniti protive se nacrtu ustava jer se njima dopušta uspostava regionalnih autonomnih država. Neki se suniti boje da bi to moglo voditi raspadu Iraka, a Kurdi na sjeveru i šijiti na jugu bi kontrolirali naftom bogata područja zemlje. Direktor odijela za Srednji istok pri Centru za strateške i međunarodne studije je Jon Alterman. On kaže da sunite, koji su desetljećima vladali Irakom pod Saddamom Husseinom a danas čine okosnicu pobune u zemlji, motivira strah od njihove budućnosti. "Suniti imaju snažan osjećaj da im zemlju koju su izgradili otuđuju. I dok većina Kurda zapravo najvjerojatnije želi neovisnost, a na šijitskom jugu se skoro nitko ne osjeća ugroženim ako dođe do raspada zemlje, mnogi u središnjem dijelu, posebice suniti, boje se da će ostati u ostatku države bez resursa i utočišta".
Američki dužnosnici kažu da je usvajanje ustava važan korak u uspostavi stabilnosti u Iraku i konačnom povlačenju oko 150 tisuća američkih vojnika koji su tamo stacionirani. Sunitski glasači u većini su bojkotirali izbore za skupštinu u siječnju. Američki dužnosnici se nadaju da će veći odaziv sunita na održanom referendumu o nacrtu ustava biti nagovještaj njihova povratka većinskom političkom procesu i smanjenu podršku pobuni. Analitičar Anthony Cordesman kaže da treba uskoro poduzeti niz većih koraka kako bi se poboljšali irački izgledi nakon glasovanja o ustavu. "Ako ljudi mogu postići politički kompromis to im omogućuje da zajedno rade, da dijele novac, ako vidimo postupno okretanje sunita od pobune i ako ne bude traženja osvete u redovima Kurda i šijita, to neće biti savršena demokratska država, a ja sam prilično siguran da će se dobar dio ustava ignorirati bar nekoliko godina, ako ne zauvijek. Međutim, bit će to puno bolja država negoli je bila pod Saddamom ili što bi bila u slučaju alternativa – građanskog rata ili dezintegracije".
Neki ugledni čelnici sunita podržali su ustav nakon što je skupština u posljednjem trenutku postigla kompromis kojim se dopušta dopunjavanje dokumenta nakon planiranih izbora za zakonodavno tijelo u prosincu. Bude li irački ustav usvojen, članovi nove skupštine će početkom sljedeće godine formirati stalnu vladu koja će upravljati zemljom.