New York Times piše o tome kako je savezna vlada nakon uragana Katrina često plaćala punu cijenu za različitu robu koja je dijeljenja žrtvama. Umjesto da plaća cijene koje su uobičajene u velikoprodaji, vlada je često plaća maloprodajne, više cijene. Evo što se, između ostalog, našlo na dugom popisu troškova - 223 tisuće dolara plaćeno je za natikače, 153 tisuće i šesto dolara za donje rublje, tri vozila za golf unajmljena su po tisuću i petsto dolara na mjesec, te jedna mlatilica za muhe po cijeni od 5 dolara i 28 centi. A tu su i četiri špila igraćih karata, koje je kupila Služba za održavanje šuma. Nije navedena cijena četiri špila, ali se daje objašnjenje da su karte nabavljene kako bi se "podigao moral za vrijeme uragana Rita".
Veći dio od procijenjenih 150 milijardi dolara za saniranje posljedica uragana Katrina i Rita bit će utrošeno na direktnu isplatu pomoći žrtvama, ogromne ugovore za uklanjanje ruševina te smještaj. Međutim, tu je i velik broj manjih kupovina od strane stotina pripadnika spasilačkih ekipa i vladinog osoblja koji su morali otići u pogođeno područje. Većina tih troškova položena je na kreditne kartice savezne vlade. Riječ je o kupnji gotovo epskih razmjera – 66.632,37 dolara potrošeno je u samo jednoj kupovini u robnoj kući Wal Mart u mjestu La Place, u saveznoj državi Louisiani. U 195 posjeta Home Depotu – velikom lancu prodavaonica građevinskog materijala i opreme "sam svoj majstor" – uposlenici Savezne agencije za krizne situacije FEMA-e potrošili su 129.568,40, a u dva dućana sportske opreme potrošeno je 60.639,61 dolara na tri tisuće vreća za spavanje. Kontrolorima će trebati godine da procjene opravdanost ovakve potrošnje – piše New York Times – a količina je toliko velika da neke od transakcija nikad neće najvjerojatnije biti proučene ili procijenjene.
Washington Post piše o tome kako su uragani Katrina i Rita u rujnu doveli do najvećeg mjesečnog rasta inflacije u posljednjih 25 godina. Uragani su doprinijeli naglom povećanju cijena energije, što je pak uvelike pridonijelo povećanju potrošačkih cijena po najvišoj stopi od 1980. godine. Ovaj nagli skok inflacije znači da će milijuni Amerikanaca koji primaju mirovine u okviru programa Social Security, kao i druge osobe kojima se isplaćuju beneficije savezne vlade, sljedeće godine zabilježiti najveće povećanje još od 1991. godine. Razlog tome je automatsko prilagođavanje troškova života koje u svojim plaćanjima provodi savezna vlada. Međutim, prosječne plaće za većinu ostalih uposlenika rastu po nižoj stopi od cijena u posljednjih 12 mjeseci. Sve to znači da će američki potrošači tijekom nadolazećih mjeseci živjeti uz više cijene i veće kamatne stope. A ta kombinacija – piše Washington Post – u vrijeme kad su kućanstva prezadužena a ušteđevine na niskoj razini, već usporava gospodarski rast u Sjedinjenim Državama.