Upozorenja o novom uraganu na snazi su na Kubi, Bahamima i američkoj saveznoj državi Floridi. Na tisuće je ljudi evakuirano, kuće se učvršćuju, brodovi i automobili sklanjaju. Sve zbog jedne Rite, koja je iz tropske oluje prije nekoliko sati prerasla u uragan. Rita je započela kao 17-ta tropska oluja u području Atlantika u ovoj sezoni, a njezina prethodnica Katrina već je ušla u povijest po velikom zlu koje je načinila žiteljima nekoliko američkih saveznih država.
Kako se Rita približava Floridskom otočju – Florida Keys – sve je više stanovnika i turista koji se sklanjaju pred njom, jer su upozoreni da ovu oluju shvate više nego ozbiljno, osobito nakon tragičnih iskustava s uraganom Katrina. Mnogi od evakuiranih ispred Rite ili nastradalih u Katrini pitaju se je li globalno zatopljavanje odgovorno za sve veći broj razornih oluja. To pitanje sebi postavljaju i stručnjaci, poput klimatologa Petera Webstera:
"Neprestano se povećava broj oluja koje dostižu najrazornije kategorije 4 ili 5, kao i broj dana u kojima te oluje ostaju tako snažne."
Prije 35 godina, najjači su uragani činili oko jedne šestine svih tropskih oluja. Danas, razorni uragani čine trećinu olujnih vjetrova. U istom vremenskom razdoblju, površine mora i oceana na Zemaljskoj kugli postaju topliji, a što je voda više zagrijana to i brže isparava. Kada se u jednom trenutku te pare nadju u atmosferi, kondenzacija ispušta energiju koja formira oluje. Iako povećanje temperature vodenih površina za jedan stupanj ne zvuči mnogo, klimatolog Stephen Schneider, inače profesor sveučilišta Stanford, kaže da je situacija znatno složenija:
"Vidjet ćemo zapravo mnogo više toplotnih valova, doći će do smanjenja snježnih ledenjaka, sušni periodi će biti sve duži, a s njima i veći broj šumskih požara."
U Sjedinjenim Državama obale Atlantika i Meksičkog zaljeva nisu jedine koje zabrinjavaju. Stručnjaci kažu da u Kaliforniji rastuća razina mora može rezultirati poplavama uzduž tisuću 770 kilometara obale Tihog ocena što bi značilo i veliku opasnost po opskrbu vodom milijuna stanovnika te regije. Profesor Stephen Schneider kaže da toplija voda može ispariti mnogo brže u rezervoarima pitke vode:
"Gradovima će trebati vodu, poljoprivrednicima isto tako, kao i onima koji štite prirodu, takodjer…rezultat može biti – medjusobni sukob!"
Sjedinjene Države su odbile potpisati Protokol iz Kyota - medjunarodni sporazum o borbi protiv globalnog zatopljavanja koji industrijski razvijenim zemljama nalaže smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova. Predsjednik George W.Bush tvrdi da taj sporazum izuzima najmnogoljudnije svjetske zemlje Kinu, Indiju i Brazil, od ispunjavanja istih uvjeta, kao i da bi poštivanja odredbi iz sporazuma moglo naškoditi američkom gospodarstvu.
Medjutim, ne slažu se svi da je povećani broj uragana posljedica globalnog zatopljavanja. Neki od njih tvrde da su podaci utemeljeni na pogrešnim podacima te da metode koje se koriste za mjerenje vremenske strukture nisu jedinstvene svugdje u svijetu. No, oni koji prihvaćaju podatke o povezanosti globalnog zatopljavanja i povećanog broja uragana ne mogu sa sigurnošću odgovoriti na pitanje koliko će uragana biti u budućnosti i koliko će njih biti smrtonosni.
