Nedavnom evakuacijom dvaju židovskih naselja na Zapadnoj obali, izraelska je vojska okončala prvu fazu jednostranog razdvajanja od palestinskog stanovništva. Sjeverna područja Zapadne obale posjetila je novinarka Glasa Amerike koja izvještava o dubokim podjelama u izraelskom društvu koje su rezultat povlačenje s okupiranih teritorija.
Na kraju dana, dok je sunce zalazilo iz brežuljaka Zapadne obale, zapovjednik stožera izraelske vojske, general Dan Halutz je dao službeno izjavu za medije. "Operacija evakuiranja naseljenika je završena, no mnogo toga ostaje da se uradi' – rekao je izraelski zapovjednik".
U roku od samo jedan tjedan, izraelska je vojska i policija deložirala i evakuirala oko devet tisuća naseljenika i oko šest tisuća prosvjednika koji su se s njima solidarizirali u odbijanju vladine odluke o napuštanju pojasa Gaze i dijela Zapadne obale. Ukupno je evakuirano 25 naselja. Vojska je – u skladu s dogovorom s Palestincima – počela uništavati naseljeničke domove i druge objekte u tim naseljima, a posljednji izraelski vojnik trebao bi napustiti pojas Gaze u rujnu. Tada će cijelo područje biti predano palestinskoj upravi.
Izraelski dužnosnici su zadovoljni jer je ovaj zadatak obavljen brzo i bez većeg nasilja. No, to ne znači da problema nije bilo.
Cijeli prošli tjedan izraelska i svjetska javnost imali su prilike vidjeti scene u kojima su većinom mladi vjerski i nacionalistički fanatici vrijeđali vojnike te na njih bacali boju, jaja, čak i kemikalije – sve u naporu da se evakuacija zaustavi. Iako je deložacija židovskih naselja na dijelu okupiranih područja bila razmjerno efikasna, ona je podijelila izraelsko društvo. Na jednoj su strani naseljenici i njihove pristaše, koji tvrde da su izdani.
Odelia Weinstein živi u židovskom naselju Tel Menashe na Zapadnoj obali. Ona je bila jedan od prosvjednika u naselju Homesh, koje je evakuirano prije nekoliko dana. Kaže da je došla prosvjedovati jer želi da se na taj način izraelskoj vladi a i drugim zemljama svijeta pošalje poruka, koja glasi: 'nama se čini nepravda.' "Zar sam ja nekome neprijatelj? Želim čuti odgovor na ovo pitanje. Mi nismo nikome neprijatelj; mi tu živimo jer smatramo da je ovo naša zemlja, da je naš dom ovdje. Mi nikoga ne diramo. Jesam li ja kriminalka? Ovo je moja zemlja, a zbog ovih akcija meni sada ovdje kao nije mjesto".
Mnogi Izraelci suosjećaju s naseljenicima. Konačno, sve su izraelske vlade, i lijeve i desne, prošlih gotovo četrdeset godina promovirale naseljavanje na okupiranim teritorijima, te davale brojne pogodnosti za to. Međutim, dosta Izraelaca, pogotovo oni svjetovnijeg opredjeljena, smatraju naseljenike fanaticima koji su zadobili prevelik utjecaj na političkoj sceni. Glasnogovornik premijera Arijela Šarona, Ranaan Gissin, smatra da je došao trenutak za zacijeljivanje rana.
Prvi korak u tome je: učiniti sve da se netom deložirani naseljenici ponovno osjete dijelom izraelskog društva. "Zacijeljivanje rana već je počelo. Jer, ovdje su ipak ljudi izbacivani iz svojih domova. Riječ je o ljudima koje treba ponovno učiniti dijelom našeg društva. Prema tome, Izrael se posljednjih dana, svojim povlačenjem, nije samo razdvojio od palestinskog stanovništva; on se razdvojio u velikoj mjeri i od nekih vlastitih građana. Naglasak će biti na povratku tih ljudi u maticu izraelskog društva, na gradnji novog konsenzusa".
To nije i jedini izazov pred vladom Arijela Šarona. Premijer će se morati uhvatiti u koštac s ozbiljnom podjelom u vlastitoj Likud stranci. Mnogi od njegovih stranačkih kolega protivili su se povlačenju iz Gaze, odbivši Šaronov argument da je povlačenje potrebno kako bi se očuvala dugoročna sigurnost zemlje, kao i njen opstanak, pogotovo demografski. Neki od tih protivnika već se pozicioniraju za borbu za novo čelništvo stranke, kao Šaronovi izazivači. Inače. Očekuje se da će nakon izraelskog povlačenja biti obnovljen mirovni proces s Palestincima. Američka je vlada nazvala povlačenje iz Gaze 'hrabrim i pozitivnim korakom', a i iizraelski i palestinski političari nadaju se da će povlačenje dati dodatan zamah mirovnoj inicijativi.