Za haaškog bjegunca Milana Lukića, uhićenog u Argentini, haaški će Tribunal zatražiti izručenje. Iako je osuđen u odsutnosti i u Srbiji, Tribunal ima prednost a moguće je da se čitav slučaj tzv. "višegradske optužnice" proslijedi pravosuđu Bosne i Hercegovine budući da Lukić, kao i prezimenjak mu iz iste "višegradske" optužnice Sredoje, također još u bijegu, ne spadaju u kategoriju najviših u lancu odlučivanja.
Dakle, uhićenjem bjegunca broj vlasnika optužnice na slobodi sada je devet. Među njima su uspješni bjegunci s efikasnom mrežom potpore, poput Gorana Hadžića, lidera iz istočne Slavonije, čiji je slučaj eskiviranja pred uhićenjem glavna tužiteljica naširoko elaborirala, želeći ilustrirati kako djeluju pomagači bjegunaca u državnim organima i kako su informacije bjeguncu brže od uhićenja.
Za zločine u Foči optuženi Dragan Zelenović također je u bijegu, pretpostavlja se da se skriva negdje po teritoriju Republike Srpske – za razliku od člana tzv. zajedničkog kriminalnog pothvata iz optužnice Pavković i ostali Vlastimira Đorđevića, navodno uredno sklonjenog u Rusiji. Đorđevićeva optužnica detaljno se bavi ulogom vojnog vrha u zločinima počinjenim tokom kosovske kampanje.
Zdravko Tolimir, po nekim informacijama također u Rusiji, dao je ime optužnici "Tolimir i ostali" za seriju zločina nad ne-Srbima počinjenim u Republici Srpskoj. Dio dosjea u kojem je bjegunac Stojan Župljanin jedan od aktera već je pravno obrađen uključujući i kaznu 32 godine zatvora Brđaninu za genocid u Srebrenici. Ostaje najpoznatiji tercet – Karadžić i Mladić, u uspješnom skrivanju već deset godina od podizanja prve optužnice. Optužnica im sadrži genocid i smatra ih najodgovornijima za zločine u Bosni i Hercegovini s naglaskom na opsadu Sarajeva i masovnu likvidaciju Srebreničana. Deveti bjegunac s haaškog posebnog plakata je Ante Gotovina, optužen radi zločina nad civilima i kampanje uništavanja objekata nakon operacije Oluja.