Linkovi

Montpelier, Virginija - dom Jamesa Madisona

  • Jerilyn Watson

Montpelier, Virginia, dom je Jamesa Madisona, cetvrtog predsjednika Sjedinjenih Americkih Drzava, poznatog i kao “Oca americkog Ustava.” Madison je odgovoran i za prvih deset amandmana Ustava zvanih Povelja prava. Prosle godine, pocela je kampanja za obnovu njegovog doma i imanja sa ciljem da se proglasi nacionalnim spomenikom i privuce vise posjetitelja. U prilogu Jerilyn Watson – vise o Montpelieru i vise o Jamesu Madisonu....

Montpelier, imanje velicine oko 1000 hektara, nalazi se 130 kilometara juzno od Washingtona i samo je 45 kilometara udaljen od Monticella, doma Thomasa Jeffersona, treceg predsjednika Sjedinjenih Drzava.

Zaklada Montpelier od prosle godine, kad je otpocela javna kampanja za ustanovljenje Montpeliera kao nacionalnog spomenika, radi na prikupljanju 60 milijuna dolara za ostvarenje projekta koji ukljucuje restauraciju Madisonovog doma kao i osnivanje Centra za proucavanje americkog Ustava.

Radovi na Madisonovoj kuci vec su otpoceli; racuna se da ce trajati do 2007. godine. Kuca ce, tijekom projekta renovacije, biti smanjena, sa sadasnjih 55 soba na 22, koliko ih je i bilo 20-ih godina 19. stoljeca kad je u njoj zivjela obitelj Jamesa Madisona. Madison je bio predsjednik od 1809. do 1817. godine.

James Madison je rodjen 16. ozujka 1751, u mjestu Port Conway, u saveznoj drzavi Virginia, odrastao na obiteljskom imanju u Montpelieru. Imanje je kupio njegov djed, Ambrose Madison, 1723. godine. U kuci koju je djed podigao, James je proveo prvih devet godina svog zivota, a onda je njegov otac podigao drugu, glavnu zgradu i Jamesova brojna obitelj je preselila u nju.

James Madison je bio najstarije od dvanaestoro djece. Obrazovanje je stjecao kod kuce i u nekoliko skola Virginije, a sa 18 godina otisao je na koledz New Jersey, danas poznat kao Princeton University. Zavrsio ga je za samo dvije godine, ali ostao jos godinu dana, za dodatne studije.

U Montpelier, Madison se vratio 1772. godine. Nije bio siguran sto zeli dalje raditi – razmisljao je o karijeri odvjetnika, mozda svecenika ili businessmana. A onda odlucio da ne zeli biti niti jedno od toga.

Pocetkom 70-ih godina 18. stoljeca, pocele su rasti napetosti i neprijateljstva izmedju Britanije i njenih americkih kolonija. Bas nekako u to vrijeme James Madison se poceo baviti politikom – sluzio prvo u lokalnoj vladi, potom bio izabran u prvi Zastupnicki dom Virginije, a onda pomogao pisati i prvi Ustav te drzave. Tijekom rata za nezavisnost, Madison je i predstavljao Virginiju na Drugom kontinentalnom Kongresu. Po zavrsetku rata, 1787, Madison je prisustvovao i Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji. Njegovo je misljenje bilo da bi Sjedinjene Drzave morale imati cvrstu centralnu vladu i u tom je smislu vodio napore u Virginiji i nekim drugim saveznim drzavama – trazio od njih podrsku svog prijedloga i radio na sastavljanju dokumenata koji su davali objasnjenja za nacrt Ustava.

Ustav je bio prihvacen, a Madison nastavio kao vodeci clan nove savezne vlade. Bio je izabran u prvi Kongres i poveo bitku za odobravanje prvih deset amandmana Ustava – Povelje prava.

Nekoliko godina kasnije, Madison je, s Thomasom Jeffersonom, formirao politicku stranku, pretecu danasnje demokratske stranke.

Jos dok je radio u Kongresu, sreo je Dolley Payne Todd, udovicu, ciji suprug je umro od zute groznice. Ozenio ju je u rujnu 1794. godine; u braku ce biti 41 godinu, do njegove smrti. Po isteku mandata u Kongresu, Madison se, sa suprugom, povukao u Montpelier, u mirovinu. No, njegova mirovina nije dugo potrajala. Kad je Jefferson postao predsjednikom – 1801. godine – imenovao je Madisona za Drzavnog tajnika svoje administracije. Madison ce na toj kljucnoj poziciji provesti osam godina.

Jeffersonovo predsjednistvo bilo je razdoblje rasta i sirenja zemlje. G. 1803, Sjedinjene su Drzave od Francuske, za oko 15 milijuna dolara, kupile podrucje Louisiane i za 100% povecale teritorij Sjedinjenih Drzava.

Nije, medjutim, za tog razdoblja, sve islo bez problema. Drzavni tajnik Madison morao je s Francuskom, a i s Engleskom, rijesavati sporove oko pomorskih prava. Kad je on postao predsjednikom, 1809. godine, trgovinski problemi s Francuskom i Engleskom, predstavljat ce i najvece probleme za njegovu vladu.

James Madison je u Bijeloj kuci proveo dva mandata, osam godina, i Sjedinjene Drzave, 1812. godine, poveo u rat protiv Britanije cija vojska je zauzela dio zemlje i spalila Washington. Sjedinjene Drzave su rat dobile 1815.

Dvije godine kasnije, Madison napusta Bijelu kucu i odlazi natrag u Montpelier. Ostaje, medjutim, aktivan u politici. Iako je i sam, u Montpelieru, imao veliki broj robova, zauzimao se za njihovo oslobadjanje i vracanje u Afriku. Sudjelovao je, takodjer, u Ustavnoj konvenciji Virginije, 1829. godine.

Umro je u Montpelieru, 28. lipnja 1836, u dobi od 85 godina. Njegova supruga, Dolley Madison, umrijet ce 13 godina kasnije; oboje su pokopani na imanju Montpeliera.

Glavna zgrada Montpeliera pocela je sa osam soba, cetiri na prvom i cetiri na drugom katu. James Madison je kucu, koju je otac izgradio, prosirivao dva puta i napravio na njoj niz preinaka. Jedan dio kuce bio je iskljucivo za obitelj, drugi – za prijeme i zabave koje je njegova supruga voljela priredjivati.

Osam godina nakon Madisonove smrti, Dolley Madison je kucu prodala prijateljima. Do 1901. godine, kad su je kupili William i Annie DuPont, kuca je promijenila pet vlasnika. U rukama DuPontovih ostala je do 1983. godine i tada predana Nacionalnoj zakladi za cuvanje povijesnog nasljedja. Za javnost, Montepelier je otvoren 1987; otada, za nju i brine Zaklada Montpelier.

Nece se sve mijenjati u projektu koji je Zaklada lani povela. Ostat ce veliki broj zgrada kao i veliki cvjetnjak i povrtnjak Montpeliera i mnoga vrijedna stabla iz vremena Madisona.

XS
SM
MD
LG