Parkinsonova bolest, progresivno oštećenje središnjeg živčanog sustava, pogađa oko milijun i pol muškaraca i žena u Sjedinjenim Državama. Bolesnici su najčešće stariji od 50 godina, ali ima ih i u ranim tridesetim.
Dugo se nagađalo da je papa Ivan Pavao Drugi bolovao od Parkinsonove bolesti, ali je Vatikan to potvrdio tek 2003. godine.
Bolest je prvi puta opisao engleski liječnik dr. James Parkinson, 1817. godine, upotrijebivši riječi 'drhtava paraliza'. Najuobičajeniji simptomi bolesti su drhtanje ruku i nogu, teškoće u bržem kretanju, ukočeni udovi i tipičan hod povlačenjem nogu. Parkinsonova bolest može, isto tako, izazvati depresiju, promjene ličnosti, demenciju, kao i probleme s govorom i spavanjem.
Stručnjaci se slažu da simptome bolesti izaziva odumiranje stanica u području mozga nazvanom 'substantia nigra', ali se ne zna zašto dolazi do smrti stanica. Znanstvenici vjeruju da kombinacija genetskih predispozicija i faktora okoliša zajedno pokreće mehanizam degeneracije i odumiranja moždanih stanica. Gubitak stanica supstancije nigre rezultira nenormalno niskom razinom moždanog spoja dopamina, čija je uloga ključna u koordinaciji pokreta tijela.
Danas se bolesnike najčešće liječi lijekom levadopa koji djeluje na razinu dopamina, ali ne spriječava napredovanje moždanih promjena koje su tipične za Parkinsonovu bolest. Međutim, pojavili su se i noviji lijekovi, a neki su u fazi testiranja.
Uz lijekove, redovita tjelovježba s fizikalnom terapijom pomaže u održavanju i poboljšavanju pokretljivosti, gibljivosti, ravnoteže, kao i raspona kretnji kod oboljelih osoba. U kasnijim stadijima bolesti, ponekad se koristi kirurški zahvat na mozgu koji pomaže u olakšavanju štetnih popratnih posljedica dopaminskih lijekova.
Neke studije ukazuju da se bolest sporije razvija kod osoba koje ostaju angažirane u aktivnostima kojima su se bavile prije postavljanja dijagnoze ili čak uključe i nove aktivnosti kako bi se održale aktivnima i zainteresiranima.
Znanstvenici kažu da bi istraživanja na matičnim stanicama ljudskih embrija mogla pružiti bolji uvid u mehanizme bolesti, te možda dovesti do boljeg liječenja. No, istraživanja matičnih stanica u Sjedinjenim Državama su i dalje okružena kontroverzama. Za sada nema lijeka od Parkinsonove bolesti, ni preventivnih mjera koje bi spriječile izbijanje bolesti.
Među slavnim osobama koje pate od Parkinsonove bolesti su boksačka legenda Muhammad Ali, glumac Michael J. Fox, te bivša američka ministrica pravosuđa Janet Reno.