U završnom izvješću predsjedničke komisije o američkim obavještajnim propustima po pitanju iračkog oružja, američke obavještajne agencije, na čelu sa CIA-om, kritiziraju se jer nisu pravilno procijenile političke manevre Saddama Husseina i mogućnost da on više ne raspolaže oružjem masovnog uništavanja. New York Times piše da se u izvješću predlažu i široke promjene u razmjenjivanju informacija među američkim obavještajnim agencijama. Te promjene, navodi Times, idu dalje od zakona koji je Kongres usvojio krajem prošle godine, a kojim je uspostavljeno mjesto krovnog direktora obavještajnih službi.
U izvješću se naročito kritizira Središnja obavještajna agencija, CIA, pod direktorom Georgeom Tenetom, ali svoj dio kritika dobile su i Obavještajna agencija Ministarstva obrane (DIA) i Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA). U deklasificiranom dijelu izvješća, koje ima više od 400 stranica, malo se pozornosti posvećuje rupama u američkoj obavještajnoj djelatnosti prema Sjevernoj Koreji i Iranu, dvjema zemljama koje trenutno predstavljaju najveću nuklearnu prijetnju Sjedinjenim Državama i saveznicima, piše u New York Timesu.
Christian Science Monitor piše kako se rastuće cijene naftnih derivata počinju osjećati u drugim granama gospodarstva. Na primjer, putnici na zrakoplovnim linijama za inozemstvo već plaćaju razliku u cijeni, a analitičari najavljuju da će se skupoća naftnih derivata uskoro odraziti na raznim stranama, od cijene grožđa do televizora i toastera. Auto-kuće koje prodaju velike, teške terence koji troše pozamašne količine benzina bilježe pad prodaje, piše Christian Science Monitor.
