Nakon prvog pripremnog sastanka za sjednicu Ministarskog vijeća, članice Europske Unije ne znaju kako će do stava o sudbini hrvatskih pregovora.
Još jedan navodno presudni bruxelleski sastanak, presudan barem prema tumačenju medija, završen je bez konkretnog rezultata, dogovorenog stava članica EU o sudbini početka pristupnih pregovora s Hrvatskom.
Zahvaljujući dvojbama članica koliko je suradnje s Haagom potrebno da postane stopostotnom da čak i Britanci budu zadovoljeni, prosječni medijski konzementi naučili su da se tijelo stalnih predstavnika članica Unije zove COREPER-om i da je između brojnih točaka pripremanih za ministarski skup, kao 27. po redu, razmotreno pitanje Hrvatske.
Jedina vijest jeste da nema dogovora. Luxembourško je Predsjedništvo naime iskoristilo prvu zajedničku razradu teme oko koje se dvoje pa i razilaze članice da svi vide tko što misli.
Brainstorming o izvlačenju najmanje štete iz ove svima neželjene situacije nije sadržavao nikakve konačne prijedloge za šefove diplomacija, niti jedan datum odgode niti nove rokove, o čemu su spekulirali izvori iz pojedinih članica, ponajviše Britanci testirajući raspoloženje ostalih ubacivanjem novog termina početka pregovora u lipnju.
Osim što znaju da misle različito, članice su se dogovorile da se tema razmotri najkasnije dan prije skupa ministara vanjskih poslova kako bi ministrima preostalo malo finog podešavanja ukoliko nema drugog načina za koncenzus. Blok protivnika početka pregovora pojačan je Njemačkom – uz Veliku Britaniju, Nizozemsku, Dansku, Finsku, Švedsku još su neke članice neraspoložene za start bez punog Haaga, Poljska ili baltičke zemlje, primjerice.
Deklarirana četvorka prijatelja – Mađarska, Austrija, Slovačka, Slovenija – jestu za start pregovora 17. ožujka, što će javno reći poput austrijske šefice diplomacije iako će Ursula Plassnik odmah nastaviti obrazlaganjem kako je potrebna primjerena suradnja s kaznenim sudom.