Nacionalni demokratski institut za međunarodne odnose, privatna američka organizacija za promoviranje demokracije širom svijeta, nekolicini svjetskih lidera dodijelila je nagradu Averell Harriman, upravo za napore u promoviranju demokracije. Kako izvještava novinar Glasa Amerike Jaroslaw Anders, glavni motiv pri dodjeli ovogodišnje nagrade Harriman bila je situacija u Ukrajini.
Na samom početku ceremonije predsjednica Nacionalnog demokratskog instituta i bivša američka državna tajnica Madeline Albright je pročitala poruku narodu Ukrajine koju su potpisali svi ovogodišnji dobitnici nagrade.
Sa čuđenjem i divljenjem smo promatrali kako vas na stotine hiljada prkosi hladnoći, snijegu i strahu od zastrašivanja tokom vašeg miroljubivog poziva na demokraciju. Živo ste nas podsjetili , nas ,koji smo se okupili ovdje u Nacionalnom demokratskom institutu kako bi obilježili dvadesetu godišnjicu svjetskih zalaganja za unapređenje demokracije, na snagu i univerzalnu ljepotu jednostavne ideje da ljudi slobodno trebaju birati svoju vladu. Mi se s vama solidarišemo u ubjeđenju da principi za koje se zajedno zalažemo- za politički proces zasnovan na jednakosti i poštovanju ljudskih prava- odražava nade i aspiracije ljudi širom svijeta. Hrabrošću i određenjem Ukrajinci traže njihovo punopravno mjesto u zajednici demokracija. Vaš primjer je naša inspiracija.
Nagrada Averell Harriman za ovu godinu je dodijeljena dvojici američkih senatora, Richardu Lugaru, predsjedavajućem Senatskog komiteta za odnose sa inostranstvom i senatoru Josephu Bidenu. Međunaordni dobitnici nagrade su predsjednk Senegala Abdouyale Wade, predsjednik Istočnog Timora Xanana Gusmao, premijer Gruzije Zurab Zhvania, bivši predsjednik Filipina Corazon Aquino, čileanski ministar Miguel Insulza, jemenski ministar Amat Al Aleem Alsoawa i bivši poljski ministar vanjskih poslova Bronislav Geremek.U svom govoru je gospodin Geremek kazao da i nakon trinaest godina poslije raspada Sovjetskog saveza, demokracija ostaje i dalje neostvarena u mnogim zemljama ovog regiona. Bivši poljski demokratski aktivist je pomenuo ostale dijelove Evrope gdje se po njemu, i dalje vode borbe za demokratski poredak.
Na Balkanu su borbe okončane, ali i dalje ostaju problemi. Finalno slovo o raspadu Jugoslavije mora biti napisano. Mora se riješiti status Kosova, dok Srbija i Crna Gora moraju odlučiti da li će ostati zajedno ili ne. BiH i Makedonija moraju izgraditi države koje će ujediniti sve građane u jedinstven i demokratski politički sistem. Milošević je možda fizički uklonjen, premda je njegova ostavština još uvijek prisutna i moćna kao što su i ostavštine drugih ljudi koji su odgovorni za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.Ove štetne ostavštine moraju biti okončane. Političke institucije moraju biti ojačane. Građansko društvo mora biti snažno, tako da Balkan ne postane utočište za politički ekstremizam i etničko nasilje,i kako bi mogao krenuti ka evropskim i transatlanskim integracijama.
Nacionalni demokratski institut za međunarodne odnose omogućava praktičnu pomoć građanskim i političkim liderima širom svijeta. Oni nadgledaju izbore, promoviraju učešće građana, kao otvorenost i odgovornost vlada.
