Predsjednik Sjedinjenih država George W. Bush nastoji ostvariti ono što je izmaklo njegovom ocu, nastoji ponovo biti izabran za Bijelu kuću.
Gospodin Bush je 20. januara 2001. godine ušao u Bijelu kuću kao 43. predsjednik Sjedinjenih država. Desilo se to nakon izbora medju najkontroverznijim izbora u američkoj povijesti. Naime, sporna pitanja prebrojavanja glasova u saveznoj državi Florida riješena su presudom američkog Vrhovnog suda. Inauguralni govor predsjednika Busha bio je pun optimizma, obećavao novu eru američke politike i, kako je rekao, “konzervativizma punog razumijevanja.“ Izgledalo je to sasvim primjereno trenucima u kojima je nacija hvatala predah nakon iscrpljujućeg izbornog maratona. I Sjedinjene Države i njihov predsjednik promijenili su se da nikada više ne budu isti iznenada.... nakon brutalnih terorističkih napada 11. septembra 2001. godine. Tog dana gospodin Bush je, pored ostalog, rekao:
”Veliki narod prisiljen je braniti svoju velikuzemlju. Teroristički napadi mogu uzdrmati temelje naših najvećih zgrada, ali ne mogu uzdrmati američke temelje.“
Nekoliko tjedana kasnije američke snage su krenule u napade na al-Qaidine terorističke kampove u Afganistanu, što je na kraju dovelo i do zbacivanja sa vlasti talebanskog režima koji je teroristima pružao podršku i zaštitu. 29. januara 2002. godine gospodin Bush je najavio novi mogući front borbe protiv terorizma, ovog puta u Iraku.
”Ja neću čekati da se opasnosti nagomilaju. Neću stajati skrštenih ruku dok se zlo primiče.“
19. marta 2003. godine velika vojna operacija oslobađanja Iraka i zbacivanja režima Saddama Husseina sa vlasti je počela. Protiv takvog čina bilo je više zemalja, posebno Francuska i Njemačka, a kako se nasilje u Iraku nije stišavalo ni nakon okončanja glavnih borbenih operacija, pitanja su počeli postavljati i Bushovi politički oponenti. George W. Bush, ”konzervativac pun razumijevanja” došao je priliku da se za drugi izbor u Bijelu kuću bori kao rattni predsjednik.
”Nisam želio da budem ratni predsjednik. Ko bi ikada to poželio. Ali to je ono što nam se našlo na putu.“
I to bi moglo biti pitanje koje odlučuje novembarske izbore. Poslije 11. septembra Bushova popularnost bila je vrlo visoka. Počela je opadati sa rastom broja američkih žrtva u Iraku. John Fortier, analitičar sa američkog instituta Enterprise o sadašnjem stupnju povjerenja u liderstvo predsjednika Busha kaže:
”On je negdje u sredini. Popularnost mu nije opala jako mnogo. Položaj mu nije sjajan. On je predsjednik na ivici.“
Više američkih predsjednika koji su zemlju vodili u ratna vremena lako su ponovno pobijedili. Ključno za predsjednika Busha je - kaže Steven Hess sa instituta Brookings - da li javnost na sukob u Iraku gleda kao na nešto opravdano i pravedno.
”On sigurno nije, ja mislim, odgovoran za 11. septembar. Ali za Irak.... On je odgovoran za taj rat. Nesumnjivo jer da su njegove ideje, njegova volja, uveli Ameriku u u taj rat. To je krajnje jasno i ja ne mogu reći nešto drugo.“
Januara 2001. godine, tek po drugi put u povijesti Sjedinjenih država, sin ranijeg američkog predsjednika izabran je da vodi zemlju u skladu sa svojim vizijama. Prvi put ta čast i povjerenje iskazano je 1825. godine Johnu Quincyju Adamsu. Bio je predsjednik samo u jednom mandatu. Sadašnji predsjednik George W. Bush nastoji izboriti drugi mandat.
