Lideri NATO saveza su se složili na summitu u Istanbulu da će snage saveza trenirati nove iračke snage sigurnosti, što je odgovor na zahtjev koji je uputila prijelazna vlada u Baghdadu. Predsjednik Bush i britanski premijer Tony Blair su pozdravili ovu vijest, iako se na detaljima plana za trening još uvijek radi. Sjedinjene Države i Britanija žele da NATO ima vodeću ulogu u Iraku, što Njemačka i Francuska odbijaju.
Lideri NATO saveza su se takodjer složili da ojačaju snage saveza u Afghanistanu, povečavajući broj vojnika s 6 hiljada i petsto na 10 hiljada. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, samit NATO lidera u Istambulu nije donio nikakve neočekivane obrte- odlučeno je da se ugasi misija SFOR-a, kao što je i jasno poručeno sarajevu- učinjeni progres jeste značajan ali nije i dovoljan da bi se zemlja pridružila partnertsvu za mir. Ključni razlog za to je -"produžena sloboda " radovan Karadžića i ratka Mladića.
Odlučujući se na gašenje misije SFOR-a u Bosni i Hercegovini, lideri Sjeverno atlantskog saveza su zaključili da su sigurnosne prlike u zemlji promijenjene i da sada dozvoljavaju takav korak vojnog saveza. Uhedno se pozdravlja spremnost EU da, nakon NATO, nastavi sa vojnim prisustvom u BiH- u tom poslu će imati nesebičcnu pomnoć Alijanse, sve u okviru sporazuma o memdjusobnoj sigurnosnoj suradnji.
Pažnja NATO usmjerena prema BiH je dugoročna- poručeno je iz Istambula, i s tim u vezi, najavljuje se funkcioniranjue NATO šđtaba u Sarajevu, koji će biti u funkcijipodrške odbrambenim reforma, kao i pomoći u hvatanju preostalih haških bjegunaca, kako se kaže, "činiće to NATO u okviru svojih mogućnosti"...Niko nije pominjao datume, što znači da ostaju ranije najave- planeri NATO i EU će, očcekujese, smjenu misija na terenu okončati krajhem ove ili početkom iduće godine.
Sa samita u sarajevo n ije došao poziv za pridruženjem Partnerstvu za mir- teško je reći da mu se, i pored "najava negativnog ishoda" niko nije ni nadao. Da bi razuvjerili bh vlasti da je, kako se često ocjenjivalo, riječ "sa,o o političkoj procjeni", NATO lideri su jasno naglasili: BiH će, kao i Srbija i Crna Gora ući u Partnerstvo samo kada ispune jasne uvjete- na tom putu će biti ocjenjivane, svaka za sebe, ali ipak za zajedničkim razlogom što su na Istambulskim pozivnicama dobile oznaku "ostali"- nedovoljnom suradnjom sa Hagom.
Još jasnije, pozdravlja se dosadašnji uspjeh bh vlasti, postignut na polju vojnih reformi i putu ka Partnerstvu, ali se odmah i upozorava: zabrinuti smo da su u Republici Srpskoj obstrukcije tako jake da nisu iuspjeli ispunimti ključne stavke suradnje sa Hagom- privesti pravdi ratne zločince. U istom paketu se podsjeća da zemlja mora razviti efektivne strukture koje će provoditi zakon i brinuti se o sigurnosti.
Dva najpoznatija haška bjegunca, Ratko Mladić i Radovan Karadžić, su našli mjesto i u balkanskim zaključima Istambulskog susreta- traži se njihovo hitno privodjenje pravdi, kao i odbjeglog hrv. generala, Ante Gotovine.
