Knjiga memoara MOJ ŽIVOT, bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, objavljena prije 2 dana, prodaje se u Sjedinjenim Državama rekordnom brzinom. Za samo dva dana, u knjižarama je prodato gotovo tri četvrtine miliona primjeraka, uz više od 2 miliona prodatih u pretplati i putem interneta.
Za potencijalno tržište te knjige u Bosni i Hercegovini zanimljiv je podatak da je ta zemlja u sjećanjima gospodina Clintona spomenuta više od stotinu puta i u rasponu od oko 500 stranica.
Juče smo vam prenijeli dio sjećanja gospodinaClintona na prve ratne godine, a danas prenosimo neke dijelove njegovih memoara koji se odnose na srebreničku tragediju i rad na Daytonskom mirovnom sporazumu.
U poglavlju 44, predsjednik Clinton se sjeća jula 1995. godine kao jednog od boljih perioda u svom mandatu - kada se radilo o medjunarodnim odnosima. Medjutim, sjeća se on, sve te dobre vijesti pomućene su onim što je, nakon relativno mirnije 94., sada u 95. godini počelo da se dešava u Bosni i Hercegovini.
U julu, borbe su ponovo bile u punom jeku, a snage bosanske vlade su uspjele da osvoje neke teritorije u centralnom dijelu zemlje. Umjesto da pokuša da povrati te dijelove teritorije, general Mladić je odlučio da napadne tri izolirana muslimanska grada u istočnoj Bosni - Srebrenicu, Žepu i Goražde. Ti gradovi su bili prepuni izbjeglica iz obližnjih podučja i, premda su bile proglašene zaštićenim UN-ovim zonama, njih su čuvale minimalne snage UN-a. Mladić je htio da zauzme ta tri grada kako bi cijela istočna Bosna mogla biti pod kontrolom Srba, a bio je siguran da, dok god ima UN-ove mirovnjake kao taoce - Svjetska Organizacije neće NATO-u dozvoliti da ih bombarduje za odmazdu.
10. jula Srbi su zauzeli Srebrenicu. Do kraja mjeseca, zauzeli su i Žepu, a izbjeglice koje su pobjegle iz Srebrenice svijetu su otkrivale istinu o stravičnom zločinu Mladićevih trupa nad tamošnjim narodom. Hiljade muškaraca i dječaka prvo su skupljeni na jedan fudbalski stadion, zatim masovno ubijani. Hiljade drugih pokušavale su da se spasu bijegom kroz guste šume.
Bosanski Srbi su UN izvrgli ruglu, a time i NATO i Sjedinjene Države.
Zaštićene zone su bile sve prije nego zaštićene, a evropske mirovne trupe unutar UN-a nisu mogle da odbrane ni sebe same, a kamoli muslimane.
Mirovne snage UN mogle su biti zaštita bošnjačkom i hrvatskom stanovništvu samo dok su Srbi vjerovali da će NATO vojno kazniti njihovu agresiju, kaže predsjednik Clinton.
U narednih nekoliko mjeseci uslijedile su brojne diplomatske i vojne akcije američke administracije,piše gospodin Clinton, a rezultati se mogu svrstati u tri kategorije: preuzimanje diplomatske inicijative od Evrope, NATO-ove povremene odmazde prema srpskim snagama i prvo neformalno, a zatim i zvanično odustajanje od embarga UN na isporuku oružja Bosancima.
Sve to kako bi se promijenio odnos snaga na terenu i pripremili uslovi za konačni mirovni sporazum.
U rano jutro 21. novembra, Warren Christopher mi je telefonirao iz Daytona da mi saopšti kako su predsjednici Bosne, Hrvatske i Srbije postigli mirovni sporazum kojim se okončava rat u BiH. Tim je sporazumom Bosna sačuvana kao jedinstvena država, sačinjena od dvije cjeline...Snažne medjunarodne snage nadgledaće razdvajanje snaga i održavati mir dok se sporazum bude primjenjivao. Konačni dogovor je postignut veoma teško i njegovi dijelovi sadrže gorke pilule za obje strane, ali on će ipak donijeti mir nakon 4 krvave godine, 250 hiljada žrtava i milionima onih koji su napustili svoje domove.
Američka administracija je zaista nastojala da navede NATO da bude agresivniji, ali smo povlačili i brojne diplomatske inicijative. Postizanju sporazuma zaista su pomogli ostvareni bosanski i hrvatski vojni rezultati na terenu i, svakako, hrabro i tvrdoglavo odbijanje Izetbegovića i njegovih saradnika da popuste pred srpskom agresijom, završava bivši američki predsjednik priču o Daytonskom sporazumu, dodajući da je nakon potpisivanja sporazuma, pred njegovom administracijom još uvijek bio veliki posao - kako da, kako je rekao, taj dokument ”proda“ Kongresu i dobije odobrenje za slanje američkih mirovnih snaga u Bosnu i Hercegovinu.
